Laste su se vratile, ali ih je sve manje

SciTech 14. maj 202221:25 16 komentara
Pixabay

S prolećem su se u naše krajeve vratile i laste. Najpoznatije selice teške su tek oko 20 grama, ali su sposobne da prevladaju surovu Saharu i iscrpljujuće mediteranske oluje. Zbog nebrige o prirodi i prekomerne upotrebe pesticida, sve ih je manje.

Druge subote u maju obeležava se dan ptica selica. Sitna i skromna lastavica, koja ljude vekovima zadivljuje time što je sposobna da pronađe svoje staro gnezdo, često je prva asocijacija na selice.

Ne zna se zašto laste lete tako daleko, jer su južni delovi Evrope zimi dovoljno topli da bi mogle da prežive. Ali one lete mnogo dalje, prelaze Mediteran i Saharu pre nego što dođu do područja s hranom.

Za jednu sekundu mogu da prelete 11 metara, a dnevno stotine kilometara. Kako bi mogle da se hrane u letu, putuju danju što je retkost kod ptica pevačica.

“Prilikom selidbe se okupljaju u ogromna jata i često noće u području obraslom trskom”, navodi direktorka hrvatskog Zavoda za ornitologiju Jelena Kralj.

Lasta bira mužjaka po dužini repa

Ako su u starom gnezdu uspešno othranili potomke, parovi se često vraćaju pod isti krov. U gnezda kupastog oblika, koja od slame i blata strpljivo grade nedelju dana, polažu 4-5 jaja na kojima ženka leži oko dve nedelje.

Dok su ljudi živeli u pećinama, sa njima su boravile i laste. Kako je čovek počeo da gradi naseobine, one su ga verno pratile. Kao i ljudi, grade trajne domove što većini drugih vrsta ptica nije svojstveno.

Odnos između lasta i ljudi mešavina je pozitivnih i negativnih osećaja, jer su lepe na oko, ali nisu „čisti podstanari“. Mužjaci su u periodu gneždenja vrlo agresivni i da se oni pitaju, ljudi bi trebalo na određeno vreme odseliti.

Ženke će birati mužjake s dužim repom. Takvom selekcijom ženka obezbeđuje kvalitetnije potomstvo jer dužina ukazuje ne veću otpornost parazitima. Dugi rašljasti rep podrazumeva i bolje manevrisanje prilikom hvatanja insekata, njihove glavne hrane. Nekoliko lasti pojede oko 1.700 muva i komaraca dnevno što ih čini najefikasnijim ekološkim insekticidom.

Smrtonosni zalogaji zbog pesticida

Laste su u prošlosti bile brojnije i često su se nastanjivale u stajama – radi topline, ali i insekata. Danas im, osim nestanka malih stočara, opstanak u mnogome ugrožavaju intenzivna poljoprivreda i pesticidi.

Zatrovani insekti postali su smrtonosan zalogaj za mnoge ptice, kaže Valerije Vrček s Farmaceutsko-biohemijskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Navodi da je u poslednjih 50 godina na području Kanade i SAD-a broj ptica smanjen za gotovo tri milijarde.

“Čini se da se ostvaruje upozorenje biološkinje Rejčel Karson koja je pre 60 godina objavila knjigu ‘Tiho proleće’ u kojoj je nestanak ptica povezala upravo s upotrebom insekticida”, rekao je Vrček.

Prema studiji objavljenoj 2021. u časopisu Sajens, toksičnost pesticida znatno je porasla u poslednjih 25 godina. Kada bi usevi bili raznolikiji i polja manja, prinosi bi možda bili niži, ali ptica bi bilo više, smatra Vrček.

Brojne studije govore o nestajanju insekata širom sveta. U Portoriku je u poslednjih 35-40 godina nestalo čak 98 odsto kopnenih insekata. Stopa izumiranja insekata je osam veća od one kojom nestaju druge životinje što može pokrenuti lavinu ekoloških katastrofa.

Uticaj nestanka ptica na ljude direktno pokazuje kineski primer iz 1955. kada je komunistički vođa Mao Ce Tung objavio rat vrapcima koje je smatrao štetočinama.

Njihovim nestankom prekomerno su se namnožili skakavci i drugi insekti koji su sledećih godina uništavali useve. To je izazvalo masovnu glad pa su, u cilju vraćanja ravnoteže u prirodu, Kinezi morali da uvedu 250.000 vrabaca.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare