„Ljubavni hormon“ oksitocin pretvara strašne lavove u nežne mačiće

SciTech 06. apr 202208:45 0 komentara
Pixabay

Naučnici koji su godinama prskali oksitocin u nosne šupljine lavova otkrili su da su ove velike mačke društvenije sa svojim "komšijama" lavovima i manje je verovatno da će rikati na strance kada su pod uticajem takozvanog „hormona ljubavi“.

Rezultati, objavljeni prošle nedelje u časopisu Science, mogli bi da se pokažu korisnim za zaštitu te vrste u rezervatima u koje su prisilno smešteni čopori lavova koji se međusobno ne poznaju.

„Uvek sam volela lavove“, rekla je neuronaučnica i glavna autorka Džesika Burkhart, objašnjavajući da je odlučila da učestvuje u studiji jer joj je dosadilo da proučava životinjske mozgove u laboratoriji. Želela je da to radi u stvarnom životu.

Mačke su poznate po svom autonomnom ponašanju, ali lavovi odstupaju od tog proseka i žive zajedno u čoporima, sa kojima osvajaju i brane teritorije u afričkoj savani.

„Imate mužjake lavova, na primer, koji će napustiti čopor sa nekoliko godina i upoznati nepoznate lavove, sa kojima nisu u srodstvu, i sa njima će uspostaviti doživotne veze“, rekao je Burkhart.

Ova ponašanja su pokazala da su lavovi, za razliku od osamljenih geparda ili leoparda, biološki programirani da se ponašaju društveno u nekim situacijama, što ih čini zanimljivom vrstom za testiranje oksitocina.

Hemikalija za „maženje“

Kod sisara, oksitocin je glavni molekul koji jača društvene veze.

Ponekad se naziva i „hemikalija za maženje“ jer se pojavljuje u majčinom mozgu kada pogleda u oči svoje novorođenče i izaziva osećaj sreće i sigurnosti, istovremeno podstičući bebu da se drži za majčinu dojku.

Slični efekti su primećeni kod drugih vrsta i između pasa i njihovih vlasnika.

Neki terapeuti čak smatraju da bi parovi koji se suočavaju sa problemima mogli imati koristi od povećanog kontakta očima, koji stimuliše lučenje oksitocina.

Burkhart i njene kolege sa Univerziteta u Minesoti, koji su u leto 2018. i 2019. godine radili u rezervatu Dinokeng u Južnoj Africi, namamili su lavove na ogradu komadima sirovog mesa. Zatim su ubrizgali oksitocin u nos lavova koristeći uređaj koji liči na staru bočicu parfema kako bi hormon oksitocina išao direktno u mozak.

Nakon prskanja oksitocinom, 23 lava su postala tolerantnija prema drugim lavovima u svom kraju. Ovo je mereno posmatranjem koliko bi lav koji poseduje željeni predmet, u njihovom slučaju igračku, dozvolio drugima da mu priđu.

„Nakon što su lavovi dobili oksitocin, a nakon što smo im dali njihovu omiljenu igračku bundevu da se igraju, videli smo da je prosečna udaljenost između njih pala sa oko sedam metara bez oksitocina, na oko tri i po metra sa oksitocinom“, rekao je Burkhart.

Lavovi nisu uzvraćali kada su čuli snimljene urlike nepoznatih uljeza, za razliku od onih u kontrolnim grupama koji nisu primili hormon.

Smanjeno neprijateljstvo prema strancima je posebno ohrabrujuće otkriće, rekla je Burkhart, jer je poznato da oksitocin ima mračnu stranu kod ljudi: iako podstiče pozitivna osećanja prema članovima grupe, takođe može povećati osećaj rivalstva prema strancima.

Upotreba oksitocina bi mogla biti od pomoći u brojnim situacijama, rekla je Burkhart.

Prvo, to bi moglo pomoći u povezivanju lavova koji se ne poznaju, spasenih iz nasilnih situacija, poput cirkusa ili zooloških vrtova u ratnim zonama, iz kojih se potom smeštaju u skloništa.

Drugo, kako gradovi u Africi rastu i šire se na teritorije lavova, konzervatori su primorani da presele velike mačke u privatne rezervate, gde su smešteni međusobno nepoznati čopori, a oksitocin bi mogao da pomogne u sprečavanju sukoba.

To bi takođe moglo pomoći da se lavovi vrate u divljinu pomažući im da „postaju skloniji svom novom društvenom okruženju tako da su i radoznaliji i manje uplašeni, što će dovesti do uspešnijih veza“, rekla je Burkhart.

Strahuje se i da će beskrupulozni vlasnici zooloških vrtova, pokušati da iskoriste hemikaliju da svojim gostima naplate maženje mladunaca, što grupe za prava životinja najoštrije osuđuju.

„Tačno je da su ljudi korumpirani, ali se nadamo da će u ovom slučaju biti više koristi nego štete“, rekla je Burkhart.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!