Naučnici otkrili da su Vikinzi u Englesku plovili sa konjima i psima

SciTech 02. feb 202314:04 2 komentara
Shutterstock

Vikinzi koji su plovili iz Skandinavije u Englesku sa sobom su poveli konje, pse, a možda i svinje, pokazuje analiza ostataka kostiju, piše BBC.

Pre se mislilo da su Vikinzi uglavnom krali životinje iz sela u Britaniji.

Pročitajte još

Nalazi takođe pružaju dokaze da su vođe Vikinga imale blizak odnos sa životinjama i putovali sa njima.

U grobnim humcima u Hit Vudu u Derbišajeru pronađene su kosti iz 9. veka.

Kremirani životinjski i ljudski ostaci pronađeni su pokopani zajedno, što sugeriše da su životinje imale posebno značenje i da su spaljivane na istoj pogrebnoj lomači kao i ljudi, rekla je za BBC News istraživačica Tessi Lofelman sa Univerziteta Durham i Slobodnog univerziteta u Briselu.

Plovidbe Severnim morem s konjima i psima

„Tretirali su ih više kao kućne ljubimce, a ne samo u ekonomske svrhe. Smatram da je to stvarno dirljivo i sugeriše da potcenjujemo koliko su životinje bile važne Vikinzima“, rekla je.

Konji i psi su putovali vikinškim dugim brodovima preko Severnog mora, a putovanje je moglo da traje nekoliko nedelja.

„Konji su tada bili manji nego što su sada, što je moglo da učini putovanje malo ugodnijim, ali je i dalje verovatno bilo mokro i neudobno“, rekla je Lofelman.

Profesor Džulijan Ričards sa Univerziteta u Jorku, koji je bio jedan od vođa iskopavanja, rekao je da slavna Tapiserija iz Bajea (kraj 11. veka) prikazuje kako „normanska konjica iskrcava konje iz svoje flote, ali ovo je prvi naučni dokaz da su vikinški ratnici prevozili konje u Englesku 200 godina ranije“.

Stroncijum u kostima

Nordijska mitologija i sage iz 13. veka pokazuju da su životinje imale veliku ulogu u životu Vikinga.

Naučnici su takođe pronašli svinjsku kost u Hit Vudu, ali to je možda bio neki talisman donesen iz Skandinavije, a ne živa životinja.

Otkrili su da su životinje stigle iz Skandinavije analizirajući stroncijum u njihovim kostima.

Ovaj element se prirodno pojavljuje u stenama, tlu i vodi, pre nego što uđe u biljke i, kada se one pojedu, u kosti i zube. Deluje kao geografski otisak, jer ga u različitim područjima ima u različitim razmerama. Nivo stroncijuma u ovim kostima upućuje na nivo kakav je u baltičkoj zoni.

Nalazi su objavljeni u naučnom časopisu Plos One.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare