Čovečanstvo ima poguban uticaj na klimu i to je činjenica, zaključili su naučnici UN u najopširnijoj studiji do sada koja je danas objavljena. Na klimatskom izveštaju radila su 234 naučnika iz 66 zemalja.
Tropske vrućine na Balkanu ili teške padavine koje su dovele do užasnih poplava u Nemačkoj ili Belgiji, samo su deo posledica klimatskih promena čiji uzrok su ljudi.
To pokazuje izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene. Ali to nije sve – žestoke suše na zapadu Amerike, obilne kiše u Kini, povećan broj ciklona na Filipinima, ali i požari koji su buknuli širom sveta – sve to je posledica ljudske nebrige.
„Naravno da decenijama znamo da se svet zagreva. Ali, nedavne promene koje smo u klimi videli, su široko rasprostranjene, brze su i intenziviraju se. Neke od promena koje danas vidimo su bez presedana hiljada godina. Nikada pre nisu viđene. Nedavni talas zagrevanja je bez presedana najmanje dve hiljade godina“, rekao je Panmao Zai, predsedavajući Radne grupe IPCC.
Temperatura vazduha viša je za 1,1 stepen nego u predindustrijskom periodu i stručnjaci ne očekuju da će biti ostvaren plan koji su pred sebe postavile EU, SAD i druge zemlje – da se ne dozvoli zagrevanje od 1,5 stepena i tvrde da će se to dogoditi već 2040. To će dovesti i do povećanja nivoa mora od dva metra do kraja veka, očekuju oni. I upozoravaju da je zagrevanje kopna dvostruko veće na Arktiku.
Klimatske promene će u narednom periodu dovesti do:
– intenzivnijih padavina i poplava i intenzivnijih suša, u zavisnosti od područja
– manje padavina u suptropskim deloma planete, a više u oblastima dalje od ekvatora
– povećavanja nivoa mora
– učestalijih i jačih poplava u nižim i priobalnim područjima
– bržeg otapanja leda i gubitka sezonskog snežnog pokrivača
– zagrevanja okeana
“Holandija, ali i cela Evropa, imaju tačno određene ciljeve. Jedino pitanje je kako cemo ih postići. Koji je to način koji će svi moći da priušte i da istovremeno nastave normalno da žive svoje živote, da bude finansijski moguće, za sve porodice, radne ljude, poslove? U tome vidim i orgomne mogućnosti koje se otvaraju”, rekao je Mark Rute, premijer Holandije.
Stručnjaci su ovim izveštajem poslali dramatičnu poruku, ali i dali poslednji tračak nade: značajno smanjenje emisije gasova staklene bašte moglo bi da stabilizuje porast temperatura. Zbog toga se izveštaj smatra poslednjim alarmom za čovečanstvo.
Uz upozorenje – da ceo svet mora da reaguje odmah i intenzivno – jer sutra je prekasno.