Izbeglice očajne, Tramp tvrdi da sve radi zbog bezbednosti

Svet 28. jan 201719:21 > 19:25
REUTERS/Jonathan Ernst

Već prve nedelje Donald Trump je ispunio neka od svojih kontroverznih predizbornih obećanja, i time izazvao brojne reakcije.

Najpre je potpisao povlačenje Transpacifičkog trgovinskog sporazuma, pa ukinuo finansiranje stranim kompanijama koje u SAD-u obavljaju abortuse, potom doneo odluku o izgradnji zida s Meksikom i na kraju udario na muslimanske izbeglice.

Donald Tramp suspendovao je izbeglički program i time na 90 dana zabranio ulaz izbeglicama iz Sirije i šest muslimanskih zemalja.

Sve to kako bi se napravile dodatne provere, poručuje Tramp, međutim njegova odluka već ima posledice: Brojni su izveštaji kako čak i onima s ranije odobrenim vizama brane ulaz. Najavljuju se tužbe, a izbegličke zajednice su razočarane.

„Nažalost, on ih ne želi i nažalost ima podršku nekih Amerikanaca, jer oni nikada nisu prolazili to što ti ljudi prolaze – rat“, kaže izbeglica iz Palestine.

I dok ga optužuju za kršenje ljudskih prava, Tramp sve pravda borbom protiv terorizma i govori o formiranju sirijskih zona bezbednosti. „Ovo je mera kako bismo sprečili ulazak radikalnih islamskih terorista, ne želimo ih ovde, želimo biti sigurni da ih ne primamo u našu zemlju. U svojoj zemlji želimo samo one koji podržavaju i vole našu zemlju i ljude“, naveo je.

Od 84 hiljade izbeglica koliko je lani primila Amerika, 72% su žene i deca – a upravo suspendovan program planirao je ove godine da primi oko 110 hiljada izbeglica. Bio bi to odgovor na kritike koje Evropa često šalje Americi da ne čini dovoljno za rešavane krize, pa preko okeana Trampov potez nije dočekan s osmehom.

„Kada američki predsednik odbije izbeglice, a Evropa je ispunila svoju dužnost – mi moramo odgovoriti. Ali ne s distance. Razgovaraću s njim, moramo ojačati svoje pozicije i zatim ući u razgovor s čvrstim stavovima kako bismo rešili probleme u svetu“, naveo je Fransoa Oland, francuski predsednik.

„Amerika je zemlja u kojoj hrišćanska tradicija ima veliko značenje. Ljubav prema susedu je najveća hrišćanska vrednost, i to uključuje i pomaganje drugima. To ujedinjuje Zapad i mislim da je to i dalje zajednička stvar koju imamo s Amerikom. I želimo da to bude jasno“, poručio je Sigmar Gabrijel, ministar spoljnih poslova Nemačke.

Za razliku od Pariza i Berlina, Češka je pozdravila Trampov zaokret u imigracionij politici, a senator Marko Rubio – inače, Trumpov protivnik u borbi za republikansku predsedničku nominaciju, nije komentarisao Trampov konkretan potez, ali smatra da su promene sistema potrebne:

„Imamo imigracione zakone, međutim prioritete treba usmeriti na opasne kriminalce koji su pretnja javnoj bezbednosti. Sadašnji sistem nije dobar ni za koga, niti za Ameriku, niti za Meksiko, niti za izbeglice ili  migrante“.

Nezadovoljstvo stiže i iz UN-a. Nobelovka za mir Malala poručuje kako joj je ova odluka slomila srce, a širom Amerike se održavaju protesti. Svaki novi Trampov potez ih samo množi.