RSE: Impresivno pravno nasleđe Rut Bejder Ginsburg

Svet 21. sep 202010:39 > 10:58
Reuters/Gary Hershorn

Sutkinja američkog Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg, koja je preminula u 87. godini, ostavila je impresivno pravno nasleđe borbom protiv rodne diskriminacije, ali i prazninu u instituciji u osetljivom trenutku uoči predsedničkih izbora u novembru, pišu svetski mediji.

POVEZANE VESTI

Rut Bejder Ginsburg posvetila je svoj život prkošenju i uklanjanju institucionalizovane rodne diskriminacije, kako u svoje ime, tako i u ime svih ljudi, napisao je urednički tim Vašington posta, prenosi RSE.

Amerika u kojoj se Ginsburg rodila pre više od 87 godina bila je zemlja u kojoj su dominirali muškarci – do stepena koje današnje generacije ne mogu ni zamisliti, napisao je list. Dok su se sva profesionalna zanimanja odnosila samo na muškarce, brak i rađanje dece bila je pretpostavljana sudbina svake devojke.

Današnja Amerika, gde žene lete borbenim avionima, čine četvrtinu američkog Senata i polovinu svih studenata prve godine prava, druga je i bolja nacija, u čemu, ističe list, veliku zaslugu ima Ginsburg, koja je umrla u petak, 18. septembra. Preminula je postigavši ne samo najviše što se može postići u pravu, već dobivši status feminističke ikone pop kulture, koja je bila tema holivudskih filmova, pesama, društvenih igara i bezbrojnih internet mimova.

Ipak, njena radna etika i sposobnost uverljive argumentacije, a ne popularnost, doneli su joj pobede u pet od šest slučajeva pred Vrhovnim sudom o ravnopravnosti polova, koje je vodila za Američku uniju građanskih sloboda (ACLU) sedamdesetih. Ceo život se borila i protiv dvostrukih standarda, ističe list, podsećajući na njene slučajeve u kojima su zakonski utvrđenim rodnim stereotipima ne samo žene, već i muškarci bili u nepovoljnom položaju, čime je ukazivala da se šteta širi na celo društvo.

Ginsburg je, naglašava vašingtonski list, itekako zaslužila nasleđe koje je priželjkivala.

„Samo bih volela da ljudi o meni misle kao o sutkinji koji je učinila najbolje što je mogla s bilo kojim ograničenim talentom koji sam imala“, rekla je na Univerzitetu u Kaliforniji 2011. godine, „kako bi naša zemlja bila verna onome što je čini velikom državom i kako bi se stvari učinile malo boljim nego što bi mogle biti da nisam bila tamo“.

Pobede koje su menjale društvo

Umrla je najvažnija feministička pravnica u američkoj istoriji, koja se tokom svoje izvanredne karijere borila za ženska prava, osiguravajući da se ustavna obećanja primenjuju na sve, napisala je Moira Donegan, kolumnistkinja u Gardijanu, ukazujući kako je Ginsburg promenila Ameriku mnogo pre nego što se pridružila Vrhovnom sudu.

Ginsburg je rođena u Bruklinu 1933. godine u jevrejskoj porodici, čija je majka uprkos velikom intelektu morala da prekine školovanje i zaposli se u fabrici odeće. Upravo je jaz između potencijala i prilika njene majke progonio Ginsburg, koja je ostatak života provela radeći kako bi osigurala da inteligentne žene poput njene majke više ne budu sputavane u punom potencijalu zbog svog pola, napisala je Donegan.

Pre nego što je imenovana za sutkinju, Rut Bejder Ginsburg je tokom dvodecenijske advokatske karijere uspešno argumentovala slučajeve koji su proširili zakon o građanskim pravima i zaštitu žena izmenom 14. amandmana, poništavajući gustu mrežu zakona koji su kodifikovali rodnu diskriminaciju u svim područjima američkog života. Na kraju je, ocenjuje Donegan, njen rad pomogao da se pokrene feministička revolucija, koja je promenila lice američkih porodica i proširila životne mogućnosti američkih žena. Kao pravnica, osnivačica i glavna savetnica ACLU projekta za ženska prava, koji je od 1972. do 1974. učestvovao u gotovo 300 slučajeva rodne diskriminacije širom zemlje, Ginsburg je pobedama uspostavljala pravne presedane koji su olakšavali buduće pobede i menjale tok američkog prava.

Veći deo porodičnog, poreznog i finansijskog prava činili su zakoni koji su muškarce označavali kao hranitelje, a žene kao izdržavane osobe. U roku od samo pet godina, svi ti zakoni su proglašeni neustavnim. Nakon što je 1993. imenovana za sutkinju Vrhovnog suda, njeni stavovi su se kretali ulevo, dok je institucija u kojoj je radila skoro 30 godina postajala sve konzervativnija. U kasnijoj karijeri proslavila se svojim neslaganjima, često zapaljivim načelnim izjavama koje konzervativna većina nije delila. Njen glas manje je poslužio za oblikovanje zakona, a više kao provera najgorih impulsa njenih kolega, ukazala je kolumnistkinja Gardijana, ističući kako je možda to bio razlog zbog koje je Ginsburg uzdignuta u status koji akademici i pravni stručnjaci retko postižu: ikona pop kulture.

Osim borbe za ravnopravnost, nasleđe sutkinje Ginsburg je i potreba za hitnim suočavanjem sa hladnom političkom stvarnošću, u poslednjim nedjeljama predsedničke kampanje, u trenutku kada se čini da su predsednik Tramp i Mič Mekonel, vođa većine u Senatu, odlučni da je zamene s nekim ko bi, ocenjuje list, mogao da izbriše veliki deo napretka zemlje koji je pomogla.

Iako je uoči predsedničkih izbora 2016. Mekonel uskratio demokratskom predsedniku Baraku Obami da nakon smrti sudije Vrhovnog suda nominuje novog sudiju, sada je, samo nekoliko nedelja pre predsedničkih izbora, pozvao predsednika Trampa da ponudi kandidate za najviši sud, rekavši da će predlog dobiti podršku Senata.

Sud se sada suočava s ozbiljnom krizom legitimiteta, ocenjuje njujorški list, dodajući kako su republikanci iz Senata, koji predstavljaju manjinu građana, i predsednik kojeg je izabrala manjina, sada u stanju da učvrste svoju kontrolu nad trećim stubom vlasti.

Smrt sutkinje Ginsburg označava kraj njene duge bitke u ime jednakosti svih Amerikanaca. Drugi tu borbu sada moraju da nastave, zaključuje urednički tim Njujork tajmsa.