
Nema ni najmanjih naznaka da bi se sukob Jermenije i Azerbejdžana u spornoj oblasti Nagorno-Karabaha mogao okončati. Dok svetski lideri pozivaju na prekid vatre, iz Bakua poručuju da mira neće biti dok se sporna teritorija ne preda u ruke Azerbejdžanu.
Sukob obnovljen u otcepljenoj azerbežanskoj regiji, pretežno naseljenoj Jermenima, Nagorno Karabah, posle devet dana borbi postaje sve krvaviji.
Svet učiteljice Arevik Šumanjan nestao je u trenu. Srećna je što je prošla bez težih povreda, ali od stana nije ostalo skoro ništa. "Imali smo ikone svetaca na zidu svake sobe. Možda nas je to spaslo", kaže.
Raketa velikog dometa je pogodila njihovu kuću. Jedan komšija je poginuo. "Tražimo od međunarodne zajednice pomoć. Ne možemo ovako da živimo. Svet ne može da dozvoli Azerbejdžanu da nas teroriše", navodi Šumanjan.
Situacija u Stepanakertu postaje sve napetija. Borbe su sve bliže. Sve više i više ljudi beži iz grada. Autobusima napuštaju grad, ali pod novim projektilima nema vremena za emotivno opraštanje, izveštava ekipa nemačkog RTL-a.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov najavio je da Rusija, SAD i Francuska rade na zajedničkom saopštenju oko Nagorno-Karabaha.
Dok Turska poziva NATO da podrži Baku, generalni sekretar alijanse, Jens Stoltenberg, poziva na hitan prekid vatre.
"Obe su zemlje partneri NATO-a. Normalno da NATO poziva na uravnotežen prekid vatre i na mirno rešenje, ali svi bi trebalo da tražimo rešenje po međunarodnim zakonima i uz poštovanje teritorijalnog integriteta Azerbejdžana. Jermenija bi trebalo odmah da povuče iz ovog regiona", naveo je Stoltenberg.
Spor dug tri decenije odneo je za to vreme skoro 30 hiljada života. Međunarodno pravo priznaje suverenitet Azerbejdžana nad dve male jermenske enklave, ali u Jerevenu smatraju da bi stavljanje pod vlast Bakua, dovelo do masovnog egzodusa hrišćana.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare