Zakon o novom paketu mera štednje predat parlamentu

Svet 14. jul 201520:04 > 20:08
Tanjug, AP Photo/Thanassis Stavrakis

Vlada Grčke dostavila je danas parlamentu predlog zakona o strogim merama štednje koje kreditori zahtevaju od Atine u zamenu za dodelu trećeg paketa pomoći, o kojem poslanici treba da se izjasne sutra, izjavio je jedan neimenovani izvor iz grčkog parlamenta.

Za usvajanje tih mera bi, prema računici grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, trebalo da glasaju proevropske opozicione stranke, dok su se pojedini članovi njegove stranke Siriza pobunili protiv, kako ocenjuju, drakonskih mera štednje, prenosi agencija Frans pres.

Među merama obuhvaćenim ovim predlogom zakona su podizanje poreza na dodatu vrednost, nezavisnost statističke službe, reforma penzionog sistema, jačanje finansijskog sektora, uključujući odlučnu borbu za smanjenje nenaplativih zajmova i eliminisanje političkog uticaja na bankarski sektor, liberalizacija privrede, privatizacija elektrodistibucione mreže, reforma tržišta rada.

Grčka je juče, nakon maratonskih pregovora s kreditorima, uspela da obezbedi preko potreban sporazum o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći i da izbegne izlazak iz evrozone. Novi paket vredan je oko 86 milijardi evra i uslovljen je strogim zahtevima, uključujući mere štednje, koje grčki parlament mora da usvoji do srede.

U okviru dogovorenih mera, Atina takođe treba da osnuje nov nezavisni fond vredan do 50 milijardi evra u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, i koja su namenjena otplati novog zajma i refinansiranju banaka. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.

Predviđeno je da grčke banke budu dokapitalizovane sa 25 milijardi evra iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), što, iako je impresivna cifra, jedva da je minimum koji je bankama potreban, piše Volstrit džornal.

Odobrena sredstva, Atina bi trebalo da vraća iz fonda za privatizaciju, mada je prilično nejasno kako će Grčka identifikovati, a još nejasnije kako će po kratkom postupku prodati državnu imovinu vrednu 50 milijardi evra koju treba privatizovati, piše američki list.