Ukrajinske vlasti javljaju da su Rusi pogodili porodilište u Marijupolju

Svet 09. mar 202207:33 > 10. mar 2022 00:19 177 komentara
Tanjug/ AP / video, screenshot Mariupol City Council (pogođena bolnica u Marijupolju)

Četrnaesti dan ruske invazije na Ukrajinu. Posle žestokih noćnih napada, ruska vojska je otvorila šest humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz Kijeva, Sumija, Černjihova, Harkova i Marijupolja. Ukrajina se složila sa predloženim pravcima za evakuaciju. Međutim, posle podne je ponovo došlo do tragedije. Ukrajinske vlasti navode da je Rusija direktno gađala i pogodila dečju bolnicu i porodilište u Marijupolju, prenosi BBC. Saopštile su da je 17 osoba povređeno, ali da na sreću među njima nema dece. Naveli su da je u tom gradu, od početka invazije, stradalo 1.170 civila. Ukrajinski predsednik u video poruci na Telegramu poručio da je bombardovanje porodilišta "dokaz genocida nad Ukrajincima". Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine je objavilo da je više od 3.000 ljudi evakuisano iz Irpinja i Vorzelja. Velika Britanija je saopštila će isporučiti sisteme protivvazdušne odbrane Ukrajini. Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom saopštila je da je obustavljena isporuka električne energije bivšoj elektrani Černobilj, upozorivši da bi moglo da dođe do oslobađanja radioaktivnih supstanci, jer istrošeno nuklearno gorivo ne može da se hladi. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba pozvao je Rusiju da pristane na prekid vatre kako bi bile izvršene hitne popravke u Černobilju. Dve strane dogovorile 12-časovni prekid vatre zbog evakuacije civila, ali neke rute ometala paljba iz teškog naoružanja. Premijerka Srbije Ana Brnabić ponovila je da će Srbija braniti svoju poziciju kada je u pitanju odnos prema ratu u Ukrajini, a to je pozicija "koja se oslanja na međunarodno pravo i pravdu".

Za četvrtak je najavljen sastanak ministara spoljnih poslova Rusije i Ukrajine u Turskoj, Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe.

Pogledajte prilog Vladana Alimpijevića (video: Reuters, agencije):

Pratite dešavanja u Ukrajini na našoj stranici RAT U UKRAJINI. Sve o jučerašnjim dešavanjima pročitajte OVDE.

I danas o invaziji na Ukrajinu iz minuta u minut…

…………..

23.55 – Razgovarali Džonson i Zelenski

Britanski premijer Boris Džonson obećao je da će pooštriti sankcije i „nametnuti maksimalnu ekonomsku cenu Rusiji“, tokom razgovora sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski i Džonson su razgovarali o bombardovanju porodilišta u Marijupolju.

„Obojica lidera osudila su zastrašujući napad na porodilište u Marijupolju i nepoštovanje sporazuma o prekidu vatre u humanitarnim koridorima od strane ruskih snaga. Premijer je napomenuo da je to još jedan dokaz da se Putin ponašao neodgovorno zanemarivši međunarodno humanitarno pravo“, rekao je portparol Dauning strita.

23.30 – Zelenski o bombardovanju porodilišta: Dokaz genocida nad Ukrajincima

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u video poruci na Telegramu da je bombardovanje porodilišta u Marijupolju „dokaz genocida nad Ukrajincima“.

„Kakva je ovo država – Ruska Federacija, koja se boji bolnica i porodilišta i uništava ih?“, pita Zelenski u svom najnovijem video obraćanju iz Kijeva.

22.54 – Blinken: Putin odbio sve predloge za smirivanje sukoba, pa ojačao ofanzivu

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je predsednik Rusije Vladimir Putin odbio sve predloge Vašingtona za smirivanje sukoba u Ukrajini, već je ojačao ofanzivu svoje armije.

Putin ima jasan plan da naškodi Ukrajini, ali do koje mere, upitao je Blinken.

22.32 – Zelenski: Ako svet ne pomogne Ukrajini, milioni ljudi bi mogli da poginu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski kaže da bi „milioni ljudi mogli da poginu, ako svet ne pomogne Ukrajini pre nego što bude prekasno“.

22.17 – Orban: Mađarskoj potrebni ruski gas i nafta, ne pridružujemo se sankcijama

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da su Mađarskoj i dalje potrebni ruski gas i nafta, zbog čega se neće pridružiti Sjedinjenim Američkim Državama, koje su uvele sankcije na uvoz tih energenata.

22:09 – Lavrov doputovao u Tursku, u četvrtak sastanak sa ukrajinskim kolegom

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov stigao je večeras u Tursku gde je za sutra najavljen sastanak sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i to će biti prvi sastanak na diplomatskom nivou od početka ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je neimenovani turski zvaničnik agenciji Frans pres.

Sastanak je zakazan za sutra pre podne u Antaliji, na jugu Turske, i deo je napora turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da njegova zemlja ima posredničku ulogu u rešavanju ukrajinske krize.

Erdogan je ranije danas rekao da Turska može da razgovara i sa Ukrajinom i sa Rusijom.

Za Lavrova je odlazak u Antaliju prvi izlazak iz Rusije od 24. februara kada je ta zemlja počela invaziju na Ukrajinu.

21:58 – Državni sekretar Vatikana razgovarao sa Lavrovom

Državni sekretar Vatikana kardinal Pjetro Parolin je ocenio da je vazdušni napad na dečju bolnicu Marijupolj „neprihvatljiv“.

Nema razloga, niti motiva, da se tako nešto učini, rekao je Parolin novinarima, javlja Rojters.  Parolin je danas, u telefonskom razgovoru, rekao šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da Vatikan traži zaustavljaje napada na Ukrajinu i otvaranje humanitarnih koridora za povlačenje civila.  Izuzetno sam zabrinut, jer je ono što se događa postalo sveopšti rat, izjavio je Parolin, navodeći da je sa Lavrovom razgovarao duže od 30 minuta.

21:51 – Ministarstvo: Više od 3.000 ljudi evakuisano iz Irpinja i Vorzelja

Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je u sredu više od 3.000 ljudi uspelo da pobegne iz Irpinja i Vorzelja, mesta koja se nalaze severno od Kijeva, prenosi CNN.

U evakuaciji je učestvovalo oko stotinu autobusa i vozila hitne pomoći, saopštilo je ministarstvo. Među spasenim građanima je nekoliko stotina dece, starih i teško bolesnih, dodali su.

„Prema navodima policije, okupatori su zaustavili humanitarne konvoje koji su danas krenuli iz Buče, Gostomela i Borođanke. Zbog toga su neki ljudi bili prinuđeni da rizikuju svoje živote kako bi krenuli iz Buče za Irpinj, a potom dalje sa kolonom meštana“, rekli su oni. .

21:45 – Ko su ruski saveznici u Africi, pročitajte u tekstu DW.

21:43 – Pariz za „politički signal“ Ukrajini, ali ne i za članstvo u EU

Evropska unija treba da pošalje Ukrajini, Gruziji i Moldaviji tokom samita u četvrtak i petak u Versaju „politički signal da pripadaju evropskoj porodici“, ali da ne može da pokrene ubrzanu proceduru za njihovo članstvo, saopštila je Jelisejska palata i dodala da pristupanje traje godinama uz napomenu da balkanske zemlje godinama čekaju u predvorju EU.

21:30 – EK saopštila detalje o dodatnim sankcijama Rusiji

Evropska unija je odlučila da pooštri sankcije Rusiji i Belorusiji posle ruske invazije na Ukrajinu, tako što je na crnu listu stavila 160 Rusa i uvela dodatne sankcije koje ciljaju beloruske finansije, saopštila je Evropska komisija. Detaljnije u odvojenoj vesti.

20:56 – SAD rasporedile još dve protivvazdušne barterije u Poljskoj

SAD su rasporedile još dve protivvazdušne baterije Patriot u Poljskoj, u skladu sa posvećenošću odbrani teritorije zemalja NATO-a, saopštio je Pentagon.

20:45 – Pročitajte kako sve humani ljudi pomažu ukrajinskim izbeglicama

Tanjug/ AP Photo/Francesco Malavolta

20:16 – Američki obaveštajci upozoravaju na „teške nedelje pred Ukrajinom“

Ruski vojni porazi u Ukrajini, u kombinaciji sa ekonomskim sankcijama, mogli bi da navedu ruskog predsednika Vladimira Putina da primeni još žešću silu u ratu, objavile su američke obaveštajne službe, a prenosi Glas Amerike. Upozoravaju na teške nedelje pred Ukrajinom.

20:08 – Pomoćnica državnog sekretara SAD: odluka Srbije da osudi ruski napad bila vrlo moćna

Odluka Srbije da osudi ruski napad na Ukrajinu bila je vrlo moćna, ocena je SAD, a sledeći veliki front je bitka protiv dezinformacija gde bi Srbija takođe trebalo da se uključi, kaže Karen Donfrid, pomoćnica državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju.

19:48 – Kineski ministar upozorava SAD

Kina će zaštititi svoje kompanije i ljude koji su se našli pod pretnjom američkih sankcija zbog trgovine sa Rusijom, izjavio je je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan. On je rekao da će Peking preduzeti sve neophodne mere da odlučno zaštiti legitimna prava i interese kineskih preduzeća i pojedinaca.

19:42 – Peskov: Moguća i nacionalizacija kompanija koje odlaze sa ruskog tržišta

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se u vladi razmatraju sve varijante odgovora na sankcije Zapada protiv Rusije, uključujući ideju o nacionalizaciji preduzeća onih kompanija koje su saopštile da odlaze sa ruskog tržišta.

On je na konferenciji za medije kazao da je tu ideju predložila stranka „Jedinstvena Rusija“. Ništa ne mogu da kažem, za sada nema nekog utvrđenog stava, ideje se razmatraju u štabu vlade, rekao je Peskov, prenosi Sputnjik.

19:39 – N1 u Lavovu: Ogromni redovi za voz do Poljske, čeka se najmanje osam sati

Ogroman je pritisak izbeglica i veliki su redovi na železničkoj stanici u Lavovu, navela je reporterka N1 Ana Mlinarić koja se nalazi u Lavovu. 

Čeka se najmanje osam sati, a neki su ljudi čekali i cele prethodne noći da bi ušli u voz.

19:29 – UN: Nijedna zdravstvena ustanova ne sme da bude meta napada

Nijedna zdravstvena ustanova u Ukrajini „nikada ne sme da bude meta“ napada, rekao je portparol UN Stefan Dižarik (Stephane Dujarric), reagujući na rusko bombardovanje pedijatrijske bolnice u Marijupolju.

UN i Svetska zdravstvena organizacija pozvale su i nastavljaju da pozivaju „na hitan prekid napada na zdravstvene ustanove, bolnice, zdravstvene radnike i vozila hitne pomoći“, rekao je Dižarik novinarima.

19:21 – Ukrajinska služba za vanredne situacije objavila fotografiju kratera koji je nastao nakon što je pogođena pedrijatrijska bolnica

Press service of the National Police of Ukraine/Handout via REUTERS

19:15 – I proizvođač Lindt čokolada objavio da prekida distribuciju u Rusiju

Švajcarski proizvođač čokolade i konditorskih proizvoda Lindt & Sprungli odlučio je da obustavi isporuku svojih proizvoda u Rusiju. Ovo se navodi u poruci objavljenoj u sredu na sajtu kompanije, preneo je TASS.

19:10 – RTL u Kijevskoj oblasti: Porodice pokušavaju da pobegnu

Kijev i okolinu ruska vojska gađa već dve nedelje. Stanovnici glavnog grada i okoline pokušavaju da napuste grad kako mogu. U bolici u Bilhorodki kod Kijeva leče se ljudi ranjeni dok su bežali. Neki od njih su na tom putu izgubili i svoje voljene.

Pogledajte reportažu novinarke nemačkog RTL-a Kavite Sharme iz Bilohorodke u Kijevskoj oblasti.

18:56 – Velika Britanija će isporučiti sisteme protivvazdušne odbrane Ukrajini

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras izjavila je će Velika Britanija isporučiti sisteme protivvazdušne odbrane Ukrajini.

Velika Britanija ne traži da se uspostavi zona zabrane letova nad koridorima za evakuaciju u Ukrajini jer bi to „dovelo do direktne konfrontacije između NATO-a i Rusije“

18:24 – Blinken pozvao Rusiju da omogući Ukrajincima da napuste opkoljene gradove

Američki državni sekretar Antoni Blinken razgovarao je danas sa ministarkom spoljnih poslova Velike Britanije Liz Tras u Vašingtonu.

Blinken je pozvao Rusiju da dozvoli Ukrajincima da napuste gradove koji se suočavaju sa „nemilosrdnim bombardovanjem ruskih trupa“.

„Rusija je napala Ukrajinu bez opravdanja“, kaže on, dodajući da Moskva mora da poštuje humanitarne koridore koji omogućavaju ljudima da pobegnu iz opkoljenih gradova.

Blinken je, na konferenciji za novinare nakon sastanka, rekao da odaje priznanje saosećanju Britanaca da pomognu ljudima u Ukrajini, praveći poređenje između aktuelnog sukoba sa borbama Britanije tokom Drugog svetskog rata. On kaže da je nemoguće gledati slike ljudi koji traže utočište u Kijevu, a ne setiti se ljudi koji su se sklanjali u londonskim podzemnim stanicama tokom bombardovanja nacističke Nemačke 1942. godine.

18:15 – Ukrajinske vlasti: Najmanje 17 povređenih u bombardovanju porodilišta

Ukrajinske vlasti su saopštile, kako prenosi BBC, da je najmanje 17 osoba povređeno kada je ruska vojska pogodila porodilište u Marijupolju. Povređeno je osoblje bolnice i trudnice.

Komandant vojne administracije tog rejona rekao je da na sreću nijedno dete nije povređeno.

18:12 – Žiofre: Rusija podriva globalnu bezbednost, računamo na Srbiju u odbrani mira

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je, tokom sastanka sa ministrom odbrane Nebojšom Stefanovićem, da „neopravdana i ničim izazvana agresija“ Rusije na Ukrajinu podriva evropsku i globalnu bezbednost i sigurnost.

18:11 – Ukrajina: Od početka invatije u Marijupolju poginulo 1.170 civila

Ukrajina je saopštila da je u Marijupolju, koji su opkolile ruske snage, od početka invazije poginulo 1.170 civila.

Gradske vlasti su navele da je danas u masovnu grobnicu sahranjeno 47 civila, javlja Rojters.

Ljudi su bez vode, grejanja, struje i gasa, tope led da bi ga pili, poručio je zamenik gradonačelnika Sergej Orlov.

18:05 – Putin razgovarao sa Šolcom

Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je nemačkog kancelara Olafa Šolca o opcijama političko-diplomatskih napora „za zaštitu Donbasa“, saopštio je Kremlj.

„U kontekstu razvoja situacije oko vojne operacije za zaštitu Donbasa ramotrene su opcije političko-diplomatskih napora, uključujući i rezultate treće runde pregovora ruske delegacije sa predstavnicima vlasti u Kijevu“, saopštio je Kremlj. Navodi se da je, pored toga, posebna pažnja posvećena humanitarnim aspektima situacije u Ukrajini.

Saopšteno je i da je predsednik Rusije informisao Šolca o organizovanju humanitarnih koridora za evakuaciju civila u rejonima ratnih dejstava.

17:59 – Kurti: Ne paničite, imamo dovoljno rezervne hrane

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da građani nemaju potrebe da paniče, jer Kosovo ima dovoljne rezerve hrane. Kurti je, na vanrednoj konferenciji za medije, pozvao građane da se osećaju bezbednim što se tiče rezervi hrane.

17:42 – Advokatska kancelarija iz beograda uvela sankcije Rusiji

Advokatska kancelarija advokata Čedomira Stojkovića je saopštila da je „samostalno uvela sankcije Ruskoj Federaciji zbog njenog ratnog vojnog agresivnog napada na suverenu državu Ukrajinu i zbog činjenja nesumnjivih ratnih zločina u tom napadu“.

17:40 – RSE: Evropska unija očekuje od vlade u Crnoj Gori da sprovede sankcije koje se tiču zabrane emitovanja Russia Today i Sputnjika

17:35  – Kličko traži da se Rusu ne dozvoli da brani titulu

Nekadašnji prvak sveta teške kategorije, ukrajinski bokser Vladimir Kličko govorio je o predstojećem meču za titulu prvaka sveta u poluteškoj kategoriji (do 79 kilograma) između izazivača iz Meksika Saula „Kanela“ Alvareza i branioca WBA pojasa – Rusa Dmitrija Bivola i zatražio da se Rusu ne omogući da brani titulu.

17:20 – Ukrajinski poslanik: Ruska artiljerija je uništila porodilište i dečju bolnicu

Ukrajinski poslanik Dmitro Gurin objavio je na svom Tviter nalogu snimak, navodeći da je u pitanju uništeno porodilište i dečja bolnica. Kako je napisao, dosta je stradalih i povređenih žena, a podatke o deci i bebama nema još-

17:18 – Zelenski: Deca i ljudi u bolnici u Marijupolju su pod ruševinama

Tanjug/ AP / video, screenshot Mariupol City Council (pogođena bolnica u Marijupolju)

Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski je takođe objavio na svom Tviter nalogu snimak:

On je naveo da su ljudi i deca pod ruševinama, dodajući da je u pitanju direktan udar ruskih trupa na porodilište. U tvitu traži, ponovo, da se zatvori nebo nad Ukrajinom.

16:50 – Reporter N1 iz Brisela o novim odlukama EU

Evropska unija odlučila je danas da proširi sankcije Moskvi i Minsku zbog ruske invazije na Ukrajinu. Srbija u Biselu zvanično nije tema, ali se nezvanično može čuti da daljih pritisaka zasad neće biti jer se procenjuje da bi mogli biti kontraproduktivni. Iz Brisela izveštava Dušan Mlađenović:

16:25 – BBC: Vlasti Marijupolja tvrde da je Rusija gađala dečju bolnicu

Gradska skupština Marijupolja tvrdi da je Rusija uništila dečju bolnicu u tom gradu, prenosi BBC, koji navodi da ne može da proveri ove navode.

U saopštenju objavljenom u sredu popodne, zvaničnici navode da su „ruske okupacione snage bacile nekoliko bombi na dečju bolnicu“ kao i da je šteta „kolosalna“.

Britanski javni servis prenosi da je napisano da se ne zna tačan broj žrtava, a da je komandant regionalne vojne uprave Pavlo Kirilenko naveo u video snimku na Fejsbuku da su ranjeni u napadu evakuisani u najbližu bolnicu.

16.17 – Nuland sa Vučićem: Zahvalnost na podršci Srbije Ukrajini

Američka podsekretarka Viktorija Nuland zahvalila je u razgovoru sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem na podršci Srbije Ukrajini.

„Zadovoljna što sam razgovarala sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem da zahvalim Srbiji na njenoj podršci Ukrajini, stalnim naporima da se odgovori na humanitarnu krizu i posvećenosti regionalnoj stabilnosti. Pozdravljamo dobre odnose Srbije sa susedima i dalji napredak na njenom evropskom putu“, napisala je američka podsekretarka za politička pitanja Viktorija Nuland na Tviteru.

16.14 – Nemačka neće slati vojne avione Ukrajini

Nemačka je saopštila da neće slati ratne avione Ukrajini, nakon što su SAD odbacile ponudu Poljske da prebaci svoje avione MiG-29 Kijevu preko američke vojne baze Ramštajn u Nemačkoj.

Nemački kancelar Olaf Šolc je kazao da je Nemačka „obezbedila sve vrste odbrambenih materijala“, uključujući oružje, ali je dodao da „definitivno ratni avioni nisu deo toga“.

Pixabay/Ilustracija

15.28 – Kina isporučuje Ukrajini pomoć vrednu 791.000 dolara

Kineski Crveni krst obezbediće humanitarnu pomoć za Ukrajinu u vrednosti od 791.000 dolara, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova iz Pekinga, dodajući da je prva tranša pomoći napustila Kinu danas.

Pomoć, koju čine hrana i dnevne potrepštine, dolazi na zahtev Ukrajine i biće uručena ukrajinskom Crvenom krstu „što pre bude moguće“, kazao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova.

15.23 – Britanski ministar: Povećavamo isporuku naoružanja Ukrajini

Britanski ministar odbrane Ben Volas objavio je da će Britanija povećati isporuku naoružanja Ukrajini da se brani od ruskog napada koji je počeo 24. februara.

Britanija je već isporučila 2.000 antitenkovskih projektila NLAW, kazao je Volas i dodao da je taj broj povećan na 3.615.

Naveo je i da Britanija šalje Ukrajinu malu pošiljku protivtenkovskog oružja Džavelin i ispituje mogućnost slanja raketa zemlja-vazduh Starstreak.

Dodao je i da je Velika Britanija takođe obezbedila malokalibarsko oružje, pancire, šlemove, pakete obroka i medicinske potrepštine za Ukrajinu.

15.03 – Usred ratnog užasa tren predaha – koncert Kijevskog orkestra na Trgu nezavisnosti

Usred ratnog užasa trenutak predaha – članovi Kijevskog orkestra održali su improvizovani koncert na otvorenom, na gradskom Trgu nezavisnosti.

Noseći šešire i kapute dok su svirali na veoma niskoj temperaturi, izveli su različite komade, uključujući i himnu EU, Betovenovu Odu radosti.

Na video snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama vidi se kako mala grupa ljudi stoji okolo i sluša muziku, mašući ukrajinskim zastavama.

Dirigent Herman Makarenko je kazao da je cilj da se promoviše poziv ukrajinske vlade na uspostavljanje zone zabranjenih letova iznad Ukrajine i da se okonča rat.

14.57 – Kuleba traži od Rusije prekid vatre da se izvrše hitne popravke u Černobilju

Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba pozvao je Rusiju da pristane na prekid vatre kako bi bile izvršene hitne popravke u zatovrenoj nuklearki u Černobilju.

On je naveo da rezervni dizel generatori imaju kapacitet da strujom 48 sati snabdevaju nuklearku.

„Posle toga, sistemi za hlađenje skladišta istrošenog nuklearnog goriva će prestati sa radom, zbog čega će biti neminovna emisija radijacije“, napisao je Kuleba na Tviteru.

14.51 –  Brnabić: Srbija će braniti svoju poziciju prema ratu u Ukrajini

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da će Srbije braniti svoju poziciju kada je u pitanju odnos prema ratu u Ukrajini.

Kako je navela, to je argumentovana pozicija koja se oslanja na međunarodno pravo i pravdu.

„Pritisci su užasni, a ta pozicija brani ono što smo postigli do sada. Koliko god možemo to da branimo, mi ćemo braniti. Ono što štiti male zemlje, kao što je Srbija, jeste principijelna pozicija“, kazala je Brnabić na završetku Kopaonik biznis foruma.

14.49 – Kličko: Kijev ima resursa ja nedelju ili dve ako bude opkoljen

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je narod Ukrajine da „brani svoju budućnost“ protiv želje ruskog predsednika Vladimira Putina da „ponovo izgradi rusko carstvo“.

Kličko je za CNN kazao da Kijev ima dovoljno resursa za jednu ili dve nedelje, ukoliko ruske snage uspeju da opkole prestonicu, gde je nedavno posetio odbrambene položaje ukrajinske vojske.

Vitalij Kličko
REUTERS/Gleb Garanich/File Photo

„Govorim ljudima da nikad ne odustanemo jer je ovo naša zemlja, naš grad, naša porodica. Mi branimo našu budućnost“, kazao je Kličko.

„Razlog ovog rata, sa ruske strane, zapravo je besmislen. Razlog zbog kojeg Putin vodi ovaj rat je što želimo da budemo demokratska evropska zemlja, a Putin hoće da ponovo uspostavi rusko carstvo“, kazao je on i dodao da bi mu to bilo teško bez Ukrajine.

„Mi smo bili u SSSR i ne želimo da se vraćamo u SSSR“, istakao je Kličko.

14.36 – Savetnik Zelenskog: U Ukrajinu se vraća 300 mirovnjaka

Savetnik ukrajinskog predsednika Oleksij Arestovič kazao je da će se oko 300 pripadnika snaga mirovne misije vraća u Ukrajinu.

„Uprkos razgovorima (Lavrova i Kulebe sutra u Turskoj), treba da se uzdamo samo u svoju vojsku“, kazao je Arestovič na pitanje da li ima ikakve nade da se razgovorima okonča rat.

14.29 – Evakuacija se teško odvija, neke rute ometa paljba

Nakon što su Ukrajina i Rusija dogovorile nekoliko evakuacionih koridora za civile, postignut je ograničen progres u premeštanju ljudi iz borbama najpogođenijim područjima.

Neke rute ometa paljba iz teškog naoružanja, navodi CNN.

Regionalna vojna uprava kijevske oblasti, gde je planirana evakuacija iz Vorzela, Borodjanke, Hostomela, Irpinja i Buča, kazala je da „napuštanje tih zona obezbeđuje policija, predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i regionalna vojna uprava“.

SERGEI SUPINSKY / AFP

Međutim, nekoliko sati pošto je evakuacija trebalo da počne, nema znakova da su ljudi izvučeni iz pogođenih oblasti autobuskim konvojima koji su ranije organizovani.

Izgleda, dodaje CNN, da je primećen veći napredak u evakuaciji iz centralnog grada Enerdohara.

Međutim, kada se radi o istočnom delu zemlje, šef harkovske regionalne uprave Oleh Sinjehubov je kazao da je nemoguće evakuisati civile iz grada Izijuma, „jer se stalno čuju eksplozije“.

„Busevi su i dalje na ulazu u Izijum“, naveo je on.

Tokom pokušaja evakuacije iz Demidova, gradića severno od Kijeva koji nije bio među dogovorenim koridorima, ubijen je policajac, a još dvoje ljudi je teško ranjeno, prema regionalnim vlastima.

14.20 – Kuleba: Nemam velika očekivanja od sastanka sa Lavrovom u Turskoj

Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba rekao je da nema „velika očekivanja“ od sutrašnjeg sastanka sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u Turskoj.

Kuleba je na Fejsbuku napisao da je ukrajinska strana radi teško da učini da razgovori budu „što efikasniji“.

„Ali, reći ću vam iskreno da su moja očekivanja oprezna. Nemam velika očekivanja, ali ćemo definitivno pokušati da izvučemo maksimum“, naveo je Kuleba.

14.01 – Ambasador Rusije demonstrativno napustio svečanost u BIH

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov demonstrativno je napustio svečanost povodom 22. godine od proglašenja Distrikta Brčko jer je šef Delegacije EU u BIH Johan Satler govorio o ruskoj vojnoj intervenciji u Ukrajini.

13.53 – Kijev: Černobilj ostao bez struje, neizvesno da li je pojačana radijacija

Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom saopštila je da je obustavljena isporuka električne energije bivšoj elektrani Černobilj, upozorivši da bi moglo da dođe do oslobađanja radioaktivnih supstanci, jer istošeno nuklearno gorivo ne može da se hladi.

Energoatom je u postu na Telegramu napisao da je visokonaponska linija koja snabdeva elektranu isključena, nakon što je pretrpela oštećenja tokom ruskog zauzimanja nuklearke pre skoro dve sedmice, prenosi BBC.

GENYA SAVILOV / AFP

13.30 – Peskov: Rusija će za nekoliko sati utvrditi za šta će sve biti zabranjen uvoz i izvoz

Portaparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da SAD vode „ekonomski rat“ protiv Rusije.

„SAD su proglasile ekonomski rat Rusiji i one vode taj rat“, rekao je Peskov novinarima.

On je kazao da će vlasti Rusije za „nekoliko sati“ utvrditi spisak sirovina za koje će biti zabranjen izvoz i uvoz u Rusiju kao odgovor na sankcije koje su joj uvele mnoge zemlje.

Na pitanje novinara koje će se sirovine naći na spisku, Peskov je samo rekao da će to utvrditi Vlada.

On nije želeo da odgovori koje će grane biti pogođene kontrasankcijama.

„Mi smo govorili da će biti uvedene kontrasankcije. I ti najrazličitiji spiskovi osmišljavani su i razrađivani još ranije“, kazao je Peskov.

13.27 – Erdogan se nada trajnom primirju između Ukrajine i Rusije

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan kazao je da se nada da će najavljeni sastanak šefova diplomatije Rusije i Ukrajine Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe sutra u Antaliji u Turskoj „otvoriti vrata za stalno primirje“ između dve zemlje.

Turska je članica NATO, ali je Erdogan unekoliko zauzeo različiti stav od ostalih zapadnih zemalja. Naime, kako prenosi BBC, on je sa jedne strane osudio ono što se dešava sa Ukrajincima, ali je sa druge strane rekao da su sankcije Moskvi „skoro pretvorile u lov na veštice protiv ruskog naroda, književnosti, studenata i umetnosti“.

To će biti prvi susret Lavrova i Kulebe otkako je 24. februara počela ruska invazija na Ukrajinu.

13.15 – Banka Rusije: Građani ne mogu da kupuju devize, novi uslovi za podizanje novca

Centralna banka Rusije propisala je novu proceduru za podizanje gotovine sa deviznih depozita i računa građana u periodu od 9. marta do 9. septembra 2022. godine. Tako će vlasnici štednih uloga u stranoj valuti moći da podignu do 10.000 američkih dolara u gotovini, a ostatak u rubljama po kursu na dan podizanja novca. Otvaranje novih deviznih računa biće i dalje omogućeno, ali će novac u tom slučaju sa njih moći da se podiže isključivo u rubljama. Takođe, do 9. septembra građani u Rusiji neće moći u bankama da kupuju strani novac, ali će moći devize koje poseduju da zamene za rublje.

ruska rublja američki dolar
REUTERS/Dado Ruvic/File Photo

13.09 – Zelenski: U ratu smo, ovo nije ping-pong – pošaljite nam avione

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da je pretnja njegovoj zemlji na „maksimalnom nivou“, ali je istakao i da je njihov odgovor takođe na najvišem nivou.

Zelenski je, u trenutku kada rat traje već dve nedelje a milioni civila su napustili zemlju, poručio da će ukrajinska vojska biti ojačana naoružanjem koje je preotela od Rusa u borbi, prenosi CNN.

On je ponovo apelovao da se Ukrajini pošalju avioni, kako bi se izbegla „ogromna humanitarna katastrofa“.

„Slušajte, u ratu smo. Nemamo vremena za ove medije, za ove signale… Ovo nije ping-pong. Ovde se radi o ljudskom životu. Tražimo još jednom: donesite odluku brzo. Ne prebacujte odgovornost s jednih na druge. Pošaljite nam avione“, poručio je Zelenski.

12.24 – Gde je sve proglašen prekid vatre u Ukrajini

Zamenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk kazala je da je Rusija pristala na 12-časovni prekid vatre u šest oblasti najgore pogođenih borbama, kako bi dozvolila civilima da pobegnu.

12.21 – Rusija konstatuje napredak u pregovorima sa Ukrajinom

Postignut je „određen napredak“ u pregovorima koje Rusija vodi sa Ukrajinom, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

12.11 – EU proširila sankcije Rusiji i Belorusiji zbog invazije na Ukrajinu

Evropska dvadesetsedmorka odlučila je da proširi sankcije Moskvi i Minsku zbog ruske invazije Ukrajine, između ostalog isključivanjem tri beloruske banke iz međunarodne finansijske paltforme Svift, saopštilo je francusko predsedništvo Saveta EU.

12.07 – Ukrajina zabranjuje izvoz žitarica, soli i mesa

Ukrajinska vlada će zabraniti izvoz ključnih poljoprivrednih kultura kao što su pšenica, kukuruz, druge žitarice, so i meso, prema odluci koja je usvojena danas.

Prema odluci, sada je „zabranjen“ izvoz zobi, prosa, heljde, šećera, soli, pšenice, mesa, kao i stoke i proizvoda od nje, prenosi CNN.

Ukrajinski ministar za agrarnu politiku i hranu Roman Leščenko kazao je da je ovaj korak načinjen „da bi se sprečila humanitarna kriza u Ukrajini“ i „izašlo u susret potrebama stanovništva kada se radi o osnovnim životnim namirnicama“.

Ukrajina je jedan od najvećih evropskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda, prema podacima Evropske komisije.

Shutterstock

Zajedno, Rusija i Ukrajina su odgovorne za skoro 30 odsto globalnog izvoza pšenice, navodi firma za analizu poljoprivrednih podataka Gro Intelligence.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara skočile su cene pšenice, dostigavši nivoe koji nisu zabeleženi od 2008. godine.

Ukrajina je pre invazije bila na putu rekordnog izvoza pšenice, dok je ruski izvoz te žitarice usporavao, prema američkom ministarstvu poljoprivrede.

11.58 – Kamala Haris će razgovarati sa Poljskom o slanju aviona u Ukrajinu

Potpredsednica SAD Kamala Haris će razgovarati o predloženoj isporuci MiG-ova Ukrajini prilikom posete Poljskoj ove sedmice.

Poljska je iznenadila američku administraciju predlogom da avione isporuči američkoj bazi u Nemačkoj umesto da ih direktno da Ukrajini. Vašington je izričito odbio tu mogućnost.

11.45 – Umalo uništeni radovi ukrajinske umetnice postaju globalni simbol mira

Radovi ukrajinske naivne umetnice Marije Primačensko, jedne od najznačajnijih figura nacionalnog identiteta te zemlje, nalaze se u najznačajnijim muzejima širom Ukrajine.

Prošle nedelje, ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je nekoliko slika ove umetnice uništeno tokom ruskog napada u muzeju u njenom rodnom Ivankivu, u blizini Kijeva.

Međutim, nakon toga pojavile su se informacije da su radnici muzeja uspeli da u hrabrom poduhvatu sačuvaju desetak njenih radova.

11.37 – Stanovnici ponovo počeli da napuštaju Sumi

Gradonačelnik Sumija izjavio je da su ljudi počeli da u automobilima napuštaju severoistočni grad Sumi, javlja BBC.

11.27 – „Velika četvorka“ konsultantskih firmi se povlači iz Rusije

Među kompanijama koje prekidaju poslovanje u Rusiji zbog invazije te zemlje na susednu Ukrajinu nalaze se i četiri najveće svetske konsultantske kuće – Dilojt (Deloitte), Ernst & Young, KPMG i PrajsvoterhausKupers (PricewaterhouseCoopers – PwC).

11.20 – Poslanik: Marijupolj ima hrane za još samo tri dana

Ukrajinski poslanik Dmitro Gurin izjavio je da vlasti u Marijupolju kažu da imaju hrane za još samo tri dana.

Gurin, čiji roditelji žive u Marijupolju, kaže da su mu iz kancelarije gradonačelnika rekli da su morali da iskopaju masovnu grobnicu za 33 osobe jer zbog granatiranja ne mogu da priđu groblju.

„Imamo situaciju da civile i mirne gradove gađaju kasetnim bombama. Moji roditelji žive u istočnom delu Marijupolja, tamo nema nikakve vojne infrastrukture i nikad je nije bilo“, rekao je Gurin za BBC.

11.16 – Visoki komesar UNHCR: Fokus – pomoći ukrajinskim izbeglicama na granicama

REUTERS/Fabrizio Bensch

Visoki komesar UNHCR Filipo Grandi kazao je da je „sada pravo vreme da se pokuša da se pomogne“ izbeglicama iz Ukrajine na granicama sa susednim zemljama, i da je to važnije nego da se raspravlja kako bi izbeglice koje beže od rata u svojoj zemlji trebalo da budu raspoređene po zemljama.

On je na konferenciji za novinare u Stokholmu da je Moldavija, koja nije članica EU i deli granicu sa Ukrajinom, posebno ranjiva zbog velikog priliva izbeglica, prenosi Rojters.

Moldavski ministar spoljnih poslova upozorio je u ponedeljak da je njegova zemlja blizu „tačke slamanja“.

Grandi je dodao da je broj izbeglica koji su napustili Ukrajinu od kada je počela ruska invazija 24. februara verovatno negde između 2,1 i 2,2 miliona.

10.46 – N1 u Lavovu: U gradu hiljade izbeglica, većina želi u Poljsku

Hiljade ljudi prolaze kroz Lavov poslednjih 14 dana otkako traje ruska invazija. Građani sve informacije mogu dobiti na punktovima na železničkoj stanici, a tu se dele i hrana i čaj. Takođe, postoje punktovi za grejanje, javlja reporterka N1 Ana Mlinarić.

Ana Mlinarić
N1

10.41 – Ulazak ruskih aviona u britanski vazdušni prostor od sada je krivično delo

Velika Britanija je u sklopu sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu učinila da ulazak ruskih aviona u britanski vazdušni prostor bude krivično delo.

„Na primer, kada imamo situaciju da u zemlju doleti letelica koja je povezana sa ruskim oligarsima, oni treba da znaju da možemo da zaplenimo letelicu“, rekao je britanski ministar saobraćaja Grant Šeps.

10.12 – Oko 1,33 miliona ljudi pobeglo iz Ukrajine u Poljsku

Oko 1,33 miliona ljudi pobeglo iz Ukrajine u Poljsku od početka invazije Rusije na Ukrajinu, soapštila je poljska granična policija.

Od onih koji su ušli u Poljsku 93 odsto su državljani Ukrajine, jedan odsto su Poljaci a šest odsto državljani skoro 100 drugih država, navode nadležni.

10.07 – Ukrajina se složila sa prekidom vatre i predloženim pravcima za evakuaciju

Vojska Ukrajine je pristala na 12-časovni prekid vatre kako bi civili mogli da se evakuišu preko humanitarnih koridora, saopštila je zamenica premijera Irina Vereščuk.

Ona je rekla da će premijer Denis Šmigalj razgovarati sa predstavnicima Crvenog krsta o predloženim rutama. Prekid vatre treba da traje od devet ujutro do devet uveče po lokalnom vremenu.

REUTERS/Alexander Ermochenko

9.57 – Hajneken se povlači iz Rusije

Holandski proizvođač piva Hajneken saopštio je da zaustavlja prodaju, proizvodnju i reklamiranje proizvoda u Rusiji. Ranije je ova kompanija najavila planove da zaustavi sve investicije i izvoz u Rusiju.

9.45 – Rusija upozorava Zapad: Naše sankcije će biti bolne

Rusija je upozorila Zapad da radi na širokom odgovoru na sankcije koji će biti brz i osetiće se u najosetljivim oblastima Zapada. Ruska ekonomija suočava se sa najvećom krizom od 1991. i raspada Sovjetskog Saveza, pošto joj je Zapad, zbog njene invazije na Ukrajinu, uveo sankcije u gotovo svaki finansijski i korporativni sektor, prenosi Rojters.

9.44 – SAD pregovaraju s Venecuelom u potrazi zamene za rusku naftu

Poseta američke delegacije Venecueli proteklog vikenda poklapa se s nastojanjem administracije predsednika Džozefa Bajdena da nakon finansijskih sankcija Rusiji koje su ograničile njen izvoz nafte, prikupi druge izvore tog energenta ali i nagoveštava mogući veliki zaokret u pristupu SAD prema socijalističkoj vladi u Karakasu, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svetskih medija.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro nagovestio je 7. marta spremnost za povećanje proizvodnje nafte u svojoj zemlji ako ruske zalihe budu isključene s međunarodnog tržišta, budući da je sastanak s američkim zvaničnicima proteklog vikenda opisao kao „pun poštovanja, srdačan, vrlo diplomatski“, ukazuje Njujork tajms.

9.41 – Njujork tajms povukao dopisnike iz Rusije po prvi put u 100 godina

Njujork tajms je objavio da je povukao sve dopisnike iz Rusije zbog novih zakona u toj zemlji koji kriminalizuju istinito izveštavanje o invaziji na Ukrajinu i nazivanje te agresije „ratom“.

„Imali smo dopisnike tamo od 1921. godine, uz dva kratka prekida zbog sitnih problema oko viza. Ni Staljin ni Hladni rat nas nisu oterali“, objavio je na tviteru bivši šef biroa Njujork tajmsa u Moskvi, Nil Mekfarkar.

Portparolka Njujork tajmsa Danijela Rouds Ha kazala je da ruski zakon gleda na nezavisno izveštavanje o ratu Rusije protiv Ukrajine kao na zločin.

„Zbog bezbednosti našeg osoblja u regionu, premeštamo ih van zemlje za sada“, rekla je ona.

9.11 – Prva dama Ukrajine zatražila zatvaranje neba

Prva dama Ukrajine Olena Zelenska uputila je otvoreno pismo međunarodnoj zajednici u kom je imenovala neku od dece koja su poginula u ruskoj invaziji i zatražila uspostavljanje zone zabranjenog leta.

„Zatvorite nebo, a mi ćemo sami da se pobrinemo za rat na zemlji“, rekla je ona.

„Ako ne zaustavimo Putina, koji preti nuklearnim ratom, nijedno mesto na svetu neće biti bezbedno za bilo koga od nas“, dodala je.

8.54 – Koridori za izbeglice iz Kijeva, Černjihova, Sumija, Harkova i Marijupolja

Rusija bi u sredu trebalo da osigura humanitarne koridore za civile koji beže iz Kijeva i još četiri ukrajinska grada, javlja Rojters pozivajući se na ruske zvaničnike i medije.

Šef ruskog centra za obranu Mihail Mizincev rekao je da će ruske snage “poštovati režim prekida vatre” od 10 sati ujutro po moskovskom vremenu, odnosno osam sati po srednjoevropskom vremenu, kako bi osigurale siguran prolaz za civile koji žele da napuste Kijev, Černjihov, Sumi, Harkov i Mariupolj.

8.48 – MMF sprema pomoć za Ukrajinu

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) spreman je da u sredu odobri 1,4 milijarde dolara hitne pomoći Ukrajini kako bi joj se pomoglo u odgovoru na rusku invaziju, poručila je izvršna direktorka MMF Kristalina Georgieva.

Ona je na forumu koji je organizovao Fajnenšl Tajms rekla da je to dodatna suma posle 700 miliona dolara koje je MMF isplatio Ukrajini u decembru i 2,7 milijardi dolara u rezervama za hitne slučajeve iz avgusta prošle godine, javlja Rojters.

Zvaničnici MMF bili su uključeni u svakodnevne razgovore s ukrajinskim vlastima da bi im pomogli u upravljanju ekonomskom krizom prouzrokovanom ruskom invazijom i u angažovanju finansijske podrške i resursa.

Georgijeva je ocenila da prerano za predviđanja kakav će uticaj rusko-ukrajinski rat imati na globalnu ekonomiju, kao ni sveobuhvatne sankcije koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.

Ona je prognozirala recesiju kao „vrlo verovatan ishod“ sankcija uvedenih Rusiji.

Paket zajmova i podrške u vrednosti od 723 miliona dolara u ponedeljak je Ukrajini odobrio i Izvršni odbor Svetske banke, podseća britanska agencija.

8.35 – U ruskom napadu na Sumi poginule 22 osobe

U vazdušnom napadu ruskih snaga na grad Sumi ubijene su 22 osobe, među kojima je troje dece, javlja BBC.

Oblasni načelnik Dmitro Živicki izjavio je da su ruske snage bombardovale stambenu četvrt na severoistoku grada tokom noći, nazvavši incident „masovnim ubistvom“.

„Tri bombe za jedno veče… bila je užasna noć“, rekao je Živicki za BBC na ukrajinskom.

Devet osoba ubijeno je u jednoj kući. Šest kuća potpuno je uništeno a oko 20 delimično.

8.31 – Rusija tvrdi da ima dokaz da je Ukrajina pripremala napad na Donbas

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je došlo do tajnih dokumenata koji navodno dokazuju da je Kijev planirao napad na separatiste koje podržava Rusija na istoku Ukrajine.

Novinska agencija Rojters kaže da nije mogla da potvrdi autentičnost dokumenta od šest strana na ukrajinskom jeziku, koji je objavilo rusko ministarstvo.

8.23 – SAD odbile plan Poljske za slanje aviona u Ukrajinu

Sjedienjene Američke Države odbile su „zbunjujući“ predlog Poljske za slanje aviona u Ukrajinu preko NATO baze u Nemačkoj kao neostvariv, javlja BBC.

Vojni analitičar, pukovnik Brendan Kerni rekao je za BBC da je „zbunjen pristupom Poljaka“.

„Ukrajinski piloti bi bukvalno mogli da prepešače preko granice i vrate se u Ukrajinu avionima“, rekao je on, uz ocenu da bi to bio mnogo „lakši i pametniji“ potez nego slati avione u Nemačku i odatle za Ukrajinu.

8.14 – Britansko Ministarstvo odbrane: Ukrajinska PVO veoma uspešna protiv ruskih letelica

Ukrajinska protivvazduhoplovna odbrana imala je „znatnog uspeha protiv ruskih borbenih letelica“, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Britanci kažu da je Ukrajina verovatno uspela da spreči ruske snage da ostvare kontrolu nad vazdušnim prostorom.

7.25 – Zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine: Iz Sumija evakuisano 5.000 ljudi

Oko 5.000 ljudi i 1.000 automobila evakuisano je iz Sumija u utorak, rekao je zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine Kiril Timošenko, prenosi CNN i navodi da je on to rekao na Telegramu, ali da nisu uspeli nezavisno da provere njegovu statistiku.

Humanitarni koridor će ostati otvoren u sredu, rekao je regionalni guverner Dmitro Živicki u objavi na društvenim mrežama, prenosi CNN.

7.20 – Ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine sastaće se u Turskoj

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba sastaće se u Turskoj, potvrdilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova, prenosi BBC.

To će biti prvi sastanak njih dvojice otkad je počeka ruska invazija na Ukrajinu 24. februara.

Lavrov će doleteti na internacionalni diplomatski forum u Antaliji, a njegov „kontakt“ sa Kulebom je planiran da se održi tamo, citirale su RIA Novosti portparolku ruskog ministarstva spoljnih poslova Mariju Zaharovu.

Sastanak je predložio turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu, koji je predložio trilateralni format – da za stolom budu Kuleba, Lavrov i on.

Za sada je najavljeno da će se sastanak održati 10. marta, dok se diplomatski forum održava 11.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare