(VIDEO) Dabrovi uštedeli Češkoj 1,2 miliona evra: Dok je Vlada čekala dozvole, glodari napravili branu
Godinama su zvaničnici u Češkoj podržavali projekat brane za zaštitu reke južno od Praga i kritično ugroženih vrsta koje žive u njoj. Ali projekat, sputan pregovorima o zemljištu, zastao je. Tad su na scenu stupili dabrovi.
Grupa glodara odlučila je da preuzme na sebe taj zadatak. Praški dabrovi su jednostavno sami izgradili brane, piše Njujork Tajms.
Brz rad glodara uštedeo je lokalnim vlastima oko 1,2 miliona evra, navodi se u saopštenju Agencije za zaštitu prirode Češke, vladine agencije odgovorne za očuvanje prirode širom zemlje.
"Priroda je krenula svojim tokom", rekao je u saopštenju Bohumil Fišer, šef zaštićenog pejzažnog područja Brdi, gde je planiran projekat revitalizacije.
Dabrovi su, dodao je, stvorili idealne uslove životne sredine "praktično preko noći".
Projekat, na nekadašnjem vojnom mestu na Klabavi, reci oko 65 kilometara jugozapadno od Praga, glavnog grada Češke, osmišljen je 2018. i imao je građevinsku dozvolu, ali je godinama odlagan zbog pregovora oko zemljišta koje je korišćeno kao vojni poligon, izvestila je u utorak agencija Frans pres.
Zvaničnici su se nadali da će izgraditi barijeru za zaštitu reke i kritično ugrožene populacije rečnih rakova od nanosa i vode koja se preliva iz dva obližnja jezera, pisao je AFP.
Dabrovi su počeli da rade pre bagera.
Nova močvara, stvorena branama, pokriva skoro pet hektara, saopštila je grupa za očuvanje prirode.
Ona je duplo veća od površine koju su ljudi planirali, prenela je agencija Frans pres.
"To je ogromna usluga. Dabrovi su apsolutno fantastični i kada su u oblasti gde ne mogu da izazovu štetu, rade briljantan posao", rekao je Fišer.
Uprkos njihovoj izvanrednoj sposobnosti da grade brane, dabrovi često izazivaju gnev zemljoposednika i farmera jer uništavaju drveće, jedu useve i njihove brane plave puteve i polja.
Međutim, ovi glodari često mogu pomoći u diverzifikaciji ekosistema, jer stanjuju krošnje i tamo omogućavaju sunčevoj svetlosti da dopre i do drugih biljaka, rekla je Emili Ferfaks, docent ekologije na Univerzitetu u Minesoti.
Da bi izgradili branu, dabrovi gomilaju malo kamenje preko reke ili potoka, zasipaju to kamenje blatom i ponavljaju proces da bi izgradili ribnjak, koji zatim proširuju i grade močvarno zemljište, objasnila je dr Ferfaks.
Motivisani su strahom od predatora: dabrovi su vešti plivači i mogu da zadrže dah pod vodom 15 minuta. Na kopnu, njihovo nespretno geganje čini ih lakim plenom.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas