Oglas

DW: Deveti novembar – sudbinski datum u novijoj istoriji Nemačke

People place a flowers at the Wall memorial during a ceremony to mark the 36th anniversary of the fall of the Wall, in Berlin, Sunday, Nov. 9, 2025. (Paul Zinken/dpa via AP)
Foto: Tanjug / Paul Zinken/dpa via AP

Najznačajniji datum u novijoj nemačkoj istoriji - 9. novembar, izaziva istovremeno i izuzetno zgražavanje zbog pogroma nad Jevrejima 1938. godine puznatog kao "Kristalna noć" i veliko veselje 1989. zbog pada Berlinskog zida kojim je Nemačka bila podeljena više od četiri decenije, piše danas Dojče vele (DW).

Oglas

Pad Berlinskog zida je događaj koji je promenio svet, a godinu dana kasnije, Nemačka se ponovo ujedinila nakon podele duge 41 godinu.

Nestankom druge diktature na nemačkoj teritoriji, odnosno nakon što je prestala da postoji Istočna Nemačka (DDR), s političke karte Evrope počeo je da nestaje i čitav real-socijalistički blok. Završen je Hladni rat Istoka i Zapada, navodi DW uz ocenu da je 9. novembar "zaista bio sudbinski dan za nemačku i evropsku istoriju".

U autorskom tekstu Marsel Firstenau podseća da je taj datum za Nemce "bio važan već više puta u istoriji".

Na taj dan 1918. socijaldemokrata Filip Šajdeman sa balkona berlinskog Rajhstaga proglasio je republiku i tako označio kraj monarhije s carom Vilhelmom II na čelu.

"Radnici i vojnici, budite svesni istorijskog značaja ovoga dana. Dogodilo se nešto nečuveno. Pred nama je veliki i nepregledan posao. Sve za narod, sve uz pomoć naroda. Ne sme da se dogodi ništa što bi naštetilo ugledu radničkog pokreta. Budite složni, verni i svesni odgovornosti. Ono staro i trulo, monarhija, srušila se sama od sebe. Živelo novo! Živela nemačka republika!“, citira DE Filipa Šajdemana.

Mlada demokratija u Nemačkoj imala je probleme od samog početka. I levi i desni hteli su da je uklone što je moguće pre, a 9. novembra 1923. u Minhenu nacisti su pokušali da izvedu državni udar.

Predvodio ih je Adolf Hitler koji je za to osuđen na pet godina zatvora, ali je 10 godina kasnije ipak legalno preuzeo vlast u Nemačkoj i svet survao u najveću katastrofu: Drugi svetski rat, podseća DW.

Već ranije su Jevrejima u Nemačkoj malo po malo oduzimana prava, i pre nego što je počelo sistematsko uništavanje, a 9. novembra 1938. u čitavoj Nemačkoj su paljene sinagoge, pljačkane jevrejske prodavnice. Oko stotinu Jevreja je ubijeno, a 26.000 uhapšeno.

Pogrom nad Jevrejima cinično je nazvan "Kristalna noć", a zapravo se radilo o nekoj vrsti generalne probe za Holokaust. Šef nacionalsocijalističkog Nemačkog radničkog fronta Robert Lej nije krio namere nacista: „Jevreji moraju biti srušeni, Jevreji moraju biti i biće uništeni. To je naša sveta vera", navodi DW.

"U nizu sudbinskih dana, 9. novembar 1938. jeste bio najgrozniji. Teško je zamisliti veći kontrast u odnosu na 9. novembar 1989. kada je pao Berlinski zid. Sreći i euforiji nije bilo kraja kada se tog dana ljudima u bivšem DDR neočekivano otvorila granica. Prethodno su mesecima protestovali protiv komunističkog režima", ističe u tekstu DW, podsećajući na 9. novembar "sudbinski datum" u novijoj istoriji Nemačke.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama