

Nemačka i ostale evropske zemlje zabrinute su zbog obustave ruskog gasa kroz gasovod Severni tok, pitajući se da li će posle redovnog remonta ponovo poteći.
"Putin će zatvoriti slavinu za gas ... ali hoće li je ponovno otvoriti?", piše na internet stranici nemačkog dnevnog lista Bild.
"Suočeni smo sa situacijom bez presedana - sve je moguće", rekao je zamenik nemačkog kancelara Robert Habek na javnom radiju tokom vikenda.
"Moguće je da će gas još jednom poteći, čak i na višem nivou nego pre", rekao je.
Međutim, upozorio je "moguće je da ništa ne stigne i još uvek moramo biti pripremljeni na najgore" dok se Evropa bori za to da ne bude više zavisna od ruskih energenata.
Barem jedno pitanje rešeno je tekom vikenda, kada je Kanada pristala Nemačkoj da vrati turbine potrebne za održavanje gasovoda Sjeverni tok, uprkos prigovorima Ukrajine.
Nemački kancelar Olaf Šolc, preko svog portparola, u nedelju je "pozdravio odluku naših kanadskih prijatelja" da daju, kako je Otava nazvala, vremenski ograničenu i opozivu dozvolu za Simens Kanada da dopusti povratak mašina.
Rusija je insistirala da treba vratiti turbine pre nego što može da poveća protok, nakon nekoliko sedmica značajnih rezova.
Ukrajina je, međutim, prošle sedmice optužila Berlin da je popustio pred ruskom "ucenom", nakon što je Moskva za smanjenje snabdevanja okrivila popravke, a ne tržišne uslove uzrokovane ratom u Ukrajini.
Moskva je zadnjih sedmica smanjila snabdevanje za 60 posto, okrivljujući za to nedostatak turbina, premda je Berlin osudio ono što naziva "političkom" odlukom.
Ta smanjenja posredno su uticala na snabdevanje brojnih država EU, uključujući Poljsku i Bugarsku, koje su doživele potpunu obustavu.
Berlin je objasnio da bi iz tehničkih razloga bilo teško za Gasprom da u potpunosti zaustavi isporuke Severnim tokom.
Kao što je Habek rekao, "to nije kao slavina" za vodu koja se može jednostavno otvoriti ili zatvoriti.
Severni tok najduži je podmorski gasovod na svetu, koji prolazi ispod Baltičkog mora, od Rusije do Nemačke i u funkciji je već deceniju.
Nemačka uvozi oko 35 posto gasa iz Rusije, u poređenju sa 55 posto pre početka sukoba u Ukrajini.
Internet stranica Severnog toka pokazuje da se gas koji stiže u nemački grad Lubmin i dalje šalje u Belgiju, Dansku i Francusku, kao i u Britaniju i Holandiju.
Sve o događajima u Ukrajini čitajte u našem BLOGU ili na stranici Rat u Ukrajini.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas
Oglas