Global fokus o mogućem nuklearnom sukobu SAD i Rusije i posledicama

Svet 27. feb 202321:49 27 komentara

Asistent na Vaterlo univerzitetu koji prati nuklearno naoružanje Aleksandar Lanoška, Džon Ajzaks iz Centra za kontrolu oružja, profesor emeritus na Prirodno matematičkm fakultetu u Novom Sadu Ištvan Bikit i novinar Slobodan Bubnjević bili su gosti emisije Global fokus, u kojoj se razgovaralo o nuklearnom oružju, potencijalnoj upotrebi i sukobu, kao i eventualnim posledicama.       

Aleksandar Lanoška konstatuje da je opasnost od korišćenja nuklearnog oružja porasla od prošle godine, od kada je Rusija napala Ukrajinu, ali napominje da rizik od upotrebe nuklearnog oružja ostaje nizak.

Povezane vesti

„Nema vojnog rezona da se koristi nuklearno oružje, i postoji politički otpor koji obeshrabruje Putina da ga upotrebi“, kaže Lanoška.

Govoreći o razvoju nuklearnog razvoja naoružanja Zapada, on je procenio da će se većina zemalja ugledati na SAD, kao i da će zemlje koje nemaju ugovor sa Amerikom o nuklearnom oružju imati komplikovaniju situaciju.

„Za zemlje poput Severne Koreje, to bi moglo da potvrdi njihovu odluku da imaju nuklearno naoružanje, i ne bi htele da odustanu od nuklearnog programa“, kaže Lantoška.

Odgovarajući na pitanje šta bi se desilo da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, on je odgovorio: „Mislim da je malo verovatno da će Rusi upotrebiti nuklerano naružanje. Za to ne postoji vojna logika, ukrajinske snage su raštrkane, a posledice upotrebe takvog oružja bi prešle preko granica u Rusiju. Ne postoje ni vojni objekti za koriščenje takvog oružja“.

Dodaje i da bi upotreba nuklearnog oružja imala političke posledice, pre svega u odnosu sa Kinom, i naglašava da bi bilateralni odnosi ne bi bili toliko intenzivni kao što je sada slučaj.

Džon Ajzoks kaže da je iznenađen onim što je uradio Vladimir Putin, i navodi da sada nije jasno šta će se dalje dešavati.

„Putin je rekao da ako SAD nastave da pomažu Ukrajinu, mi ćemo odgovoriti u vezi sa američkim interesima. On se takođe na neki način igra kao igralištu u školi kada se klinci posvađaju… Tako se ponaša Vladimir Putin, on se nama sveti. Čemu sve to vodi – to je otvoreno pitanje, kaže Ajzaks.

On je konstatovao da je velika neizvesnost šta će se dalje dešavati sa upotrebom nuklearnog oružja, i da u ovom trenutku ne postoji jasan odgovor na to pitanje.

„SAD su imale greške u vezi sa nuklearnim oružjem, Rusi takođe. Sve zemlje su imale propuste na obaveštajnom planu, jer pokušavaju da pogode šta druge zemlje rade“, rekao je on i precizirao da su Rusi pogrešili sa invazijom na Ukrajinu kao što je Amerika pogrešila kada je napala Irak zbog nuklearnog oružja za masovno uništenje, što nije bilo tačno.

Shutterstock

Slobodan Bubnjević vidi odluku Rusije da suspenduje START kao nastavak politike velikih nuklearnih sila da diktiraju lokalnu politiku.

„Ono što smo videli u toku prošle nedelje je još jedna u nizu poruka koju je ruski predsednika dao u pogledu nuklearne sigurnosti. Ova je možda pomalo iznenađujuća, mada se ne može govoriti o tome da je direktna pretnja“, rekao je Bubnjević i naveo da neki delovi START-a od početka nisu funkcionisali.

Konstatuje da je globalna situacija takva da je opasnost od nuklearnog rata ipak manja nego što je bila u prošlom veku, a to dokazuje i broj nuklearnih glava koji je tada bio nekoliko puta veći nego sada. Nekada ih je bilo oko 60.000, a sada je taj broj 13.000.

„Napravljeno je šest sukcesivnih ugovora, a poslednji je bio novi START“, predočio je Bubnjević.

Govoreći o globalnoj nuklearnoj bezbednosti iz šezdesetih godina prošlog veka, podsetio je da je cilj velikih nuklearnih sila da dopreme nuklearne bombe na teritoriju druge zemlje.

„Postoje tri načina na koji te bombe mogu da se isporuče na teritoriju druge zemlje. To su interkontinentalni balistički projektili, nuklearne podmornice i bombarderi. Bombarderi su način na koji je to rađeno u drugom svetskom ratu, na način na koji su bombardovani Hirošima i Nagasaki. On je najjednostavniji, natovarite bombu u avion i ispustite je. Ali, nadamo se da se to nikada neće dogoditi“, ukazao je Bubnjević.

Ipak, najefikasniji način za dopremanje nuklearnih bombi je putem interkontinentalnih balističkih projektila, a uslov za to je da sistemi koji to rade budu u funkciji.

„Ključna stvar je da naoružate te projektile, da postavite bombu na njih, i to ne ide tako lako. To ne može da se desi za par minuta ili par sati. Ovi arsenali služe pre svega kao faktor odvraćanja… Do sada nismo nismo videli takvu direktnu nuklearnu pretnju“, ističe Bubnjević.

Pojašnjava da je sporazum START ograničio broj naoružanih nuklearnih projektila na 1.550, tako da ni SAD ni Rusija ne mogu imati više od toga.

AFP PHOTO/KCNA VIA KNS“

On je rekao da je do sada izvršeno 1.880 nuklearnih proba, i da su sve zemlje koje imaju nuklearno naoružanje obavezane različitim striktnim sporazumima da to neće činiti. Takođe, ovi sporazumi su doprineli i da se broj nuklearnih sila dalje ne povećava.

„Veliki broj nuklearnih sila smanjuje globalnu sigurnost. Vi ne možete da očekujete, kada imate 10, 15 ili 20 nuklearnih sila da je svet jednako bezbedan, kao kada su dve ili sadašnjih devet“, naglašava Bubnjević.

Ištvan Bikit je naveo da trenutna situacija polako podseća na hladnoratovsku eru, gde su svi ljudi bili uplašeni da li će doći do nekog nuklearnog sukoba između dve nuklearne velesile.

„Nuklearno oružje je probano jedino kada su Amerikanci bombardovali Japan, ali je to bila jedna velesila. Sada imate sukob dve nuklearne velesile koji ne može imati pobednika. Prema tome, to može biti samo rat nekih očajnika koje hoće da spasu neku vojsku, ali tu pobednika neće biti. Ne verujem da je neko toliko zagrižen da može rizikovati opstanak celog čovečanstva zbog neke stvari koja je krajnje neizvesni“, poručuje Bikit.

Podseća da su posledice upotrebe nuklearne bombe veoma ogromna zračenja i da su rušilački efekti veliki.

„Ja se plašim da naši ljudi uopšte nemaju predstavu koliko je to opasno. Kod nas se kao najveća katastrofa spominje Černobilj, što je dečija igračka šta bi nuklearni rat doneo. Nadam se da to nikome neće pasti na pamet“, zaključio je Bikit.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare