Gosti N1: Rat u Ukrajini potvrdio da je Vašington glavna prestonica

Svet 13. feb 202321:55 32 komentara

Da li je američka hegemonija uzdrmana, netaknuta ili nikad jača? Gde su Sjedinjene Države godinu dana od početka rata u Ukrajini? Kako su se i da li su se promenili odnosi SAD i EU? Krši li Amerika, a na štetu evropskih kompanija, sporazum Svetske trgovinske organizacije? Milan Krstić sa FPN kaže da što se tiče SAD, "postoje ekonomski problemi, problemi u lancima snabdevanja, izdaci za rat u Ukrajini, što i sami Amerikanci počinju da nazivaju proksi rat, postoje izazovi oko ovih špijunskih balona, nadmetanje sa Kinom", ali "ništa od toga nije akutna prenja gde Amerika pokazuje da ne može da poentira". Njegov kolega Stevan Nedeljković smatra da je faktor Kine kao pretnje za SAD realan i nije veštački zarad ujedinjenja američkog podeljenog društva. "Imamo inteznivno nadmetanje između Kine i SAD, imamo trku u naoružanju i ovo poprima dimenzije bezbednosnog nadmetanja", dodaje on.

Smatra da se u SAD pretnja od Kine više učitava nego pretnja od Rusije i dodaje da „Amerikanci vide Kinu kao ključnu bezbednosnu pretnju“.

Povezane vesti

O podelama u američkom društvu govori i to da je predsednik Predstavničkog doma Kongresa, republikanac Kevin Mekarti izabran tek iz 15. puta, što, kako Krstić navodi, svedoči i o podelama unutar partijskih krugova, a ne samo u društvu.

A propo kineskih špijunskih balona odnosno neidentifikovanih objekata koji su oboreni iznad Severne Amerike u poslednje vreme, Nedeljković kaže da je „naravno i ranije bilo balona, i špijuniranja među državama nije ništa novo“.

No, uprkos tvrdnjama Kine da su ti baloni bili meteorološki, on kaže da niko u SAD ne veruje u to.

„U prošlim godinama je bilo nešto više od 100 balona koji su leteli iznad SAD, pre 10 godina ovo ne bi bila vest, jer danas imamo snažno nadmetanje između SAD i Kine koje može lako da zapali varnicu“, navodi Nedeljković i dodaje da su baloni specifični jer mogu da prikupljaju komunikaciju na zemlji, za šta sateliti nisu sposobni.

Krstić smatra da je u ovom kontekstu to bio „probni balon, demonstriranje da Kina ima razvijene kapacitete i u ovom domenu gde se smatralo da je Amerika vodeća“.

Dodaje da je zato možda Amerika tako i reagovala, oborivši sve nepoznate objekte.

„Bila je tu i skepsa kod građana da li su SAD spremne da odbrane državu od spoljnih pretnji, i zato je Amerika poslala poruku da će svaka takva pretnja u perspektivi biti eliminasana“, ocenjuje Krstić.

SAD rade sve da ojačaju sebe

A kada se radi o poluprovodnicima i čipovima, gde Kina dominira, i američkom zakonu za smanjenje inflacije gde se predviđaju benificije za domaće proizvođače, i toga da i od Kine i od EU dolaze optužbe da SAD krši zakone Svetske trgovinske organizacije, Nedeljković smatra da se radi o „labavijem protekcionizmu“, za koji kaže da nije neuobičajen.

„Nije prvi put da stariji brat u tom odnosu, a to su SAD u odnosu na EU, ne pokazuje poštovanje prema mlađem bratu. SAD rade ono što su moćni radili i u prošlosti, sve da ojačaju sebe“, ističe Nedeljković.

Na sve to, francuski predsednik Emanuel Makron predložio je inicijativu „Kupuj evropsko“, jer kako kaže evropski dopisnik N1 Nikola Radišić, „Evropa se prilično uplašila“ američke najave o smanjenju inflacije, dodajući da „nije ni prvi ni poslednji put da Amerika pokuša da zaštiti svoju zemlju“.

Međutim, dodaje, da je partnerstvo Evrope sa SAD najbitnije, ne samo ekonomski, već i civilizacijski.

Kaže i da su se SAD pokazale kao oštriji partner Ukrajine prema Rusiji od EU, ali uprkos svim problemima da „odnosi SAD i EU ne bi trebalo da budu ugroženi, šta god da se desi“.

Nedeljković ocenjuje da je rat u Ukrajini „osnažio već postojeće saveze, SAD su nagovestile da će još žustrije reagovati ako neka savezničke države budu napadnute“.

A na pitanje da li je Evropa u zavisnom položaju od SAD, Krstić kaže da je Vašington glavna prestonica, i ovde (u ratu u Ukrajini) je to potvrđeno i ojačano“.

„Prema američkom Kongresu, Amerika je Ukrajini u pomoći uputila više od 110 milijardi dolara. Imate Ameriku koja najviše pomaže Ukrajinu, koja je dodatne vojnike raspredila, i koja je poslala 40.000 trupa na istok Evrope. Time je ojačala svoju ulogu u kontekstu evroatlantske bezbednosti. To je dobro za nju, jer se ona pojavljuje iz ugla Evropljana da je opet spremna da brani NATO, posle Iraka, Avganistana“, kaže Krstić.

Bez Kine i SAD nema pregovora o kraju rata u Ukrajini

A upitani sa li su realni pregovori između Ukrajine i Rusije o okončanju rata, obojica se slažu da nisu.

„Nisu realna očekivanja o pregovorima Rusije i Ukrajine, pogotovo što se očekuje nova ofanziva (Rusije). Ukrajina je osokoljena što dobija savremenije naoružanje, sad poziva i na F16. Nijedna strana nije rada za pregovore“, ocenjuje Nedeljković.

Dodaje da „biste imali uspeh pregovora potrebna je volja strana, i posrednici koji su spremni u punoj meri da to implementiraju, ali mislim da nemamo prave posrednike, moramo da uključimo i Kinu i SAD“.

S tim se slaže i Krstić i dodaje da nije sazrela situacija za pregovore, iako jeste vreme za njih.

„Biće nužno da se uključe i Kina i SAD, ali mi to deluje još daleko. Privremeno rešenje može da se postigne i na nižoj skali, uz regionalne predstavnike. Nemamo ravnotežu troškova i dobiti i na jednoj i na drugoj strani. Mislim da obe strane misle da mogu više nego što u ovom trenutku imaju, i spremni su na veće žrtve“, ocenjuje on.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare