Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

author
Beta
17. sep. 2024. 15:38
prajd gej LGBT zajednica gej prava homoseksualci
RALF HIRSCHBERGER / AFP | RALF HIRSCHBERGER / AFP

Gruzijski parlament je odobrio treće i poslednje čitanje zakona o "porodičnim vrednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.

Zakon bi obezbedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.

Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju "tradicionalni i moralni standardi" u Gruziji, gde je pravoslavna crkva veoma uticajna.

Aktivisti kažu da je ta mera usmerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.

Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.

Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promene pola, verovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.

"Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najverovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo", rekla je Jakeli.
Gruzijska predsednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati predlog zakona.

Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.

LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gde ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.

Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata poslednjih godina.

To pitanje je postalo "glasnije" uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.

Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.

Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o "stranim agentima" za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.

Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama