Državljanin Srbije iz Perua za N1: Dok jedni plešu i piju, ostatak Lime gori

Svet 31. jan 202315:11
Tanjug/AP Photo/Martin Mejia

Crveno i belu boju zastave Perua na demonstracijama zamenila je crno i bela, a simboli na zastavi koji predstavljaju prirodna bogatstva ove zemlje izbrisani su kao simbolika svega što se desilo u poslednje dve nedelje u ovoj latinoameričkoj zemlji, koja proživljava dramatične danima nakon svrgnuća predsednika Pedra Kastilja.

Foto: Ivan Radojević, privatna arhiva

Specijalno za portal N1 – Ivan Radojević iz Lime, Peru

Zemlja klizi u sve veći haos koji je kulminirao, masovnim marševima nezadovoljnih stanovnika provincije ka Limi, skandaloznim upadom policije u najstariji univerzitet u Južnoj Americi, San Markos i novim žrtvama i sukobima demonstranata i policije.

Život u Limi je život u mehuru, svako se nosi sa svojom realnošću, leto je, plaže su pune. Na 30 kilometara od Lime se nalaze najlepše plaže na Pacifičkoj obali sa velelepnim vilama, skupim automobilima, diskoteke su pune, pije se pleše do jutra dok u isto vreme centar Lime i ostatak zemlje bukvalno gori.

Stanovnici iz provincije, prvenstveno sa juge zemlje krenuli su sredinom januara u marš ka prestonici sa jasnim uslovima, ostavka aktuelne predsednice Dine Boluarte i raspisivanje vanrednih izbora na svim nivoima. Takođe traže novi Ustav, koji bi im garantovao građanska prava.

Povezane vesti

Prešavši hiljade kilometara u autobusima, kamionima i drugim prevoznim sredstvima iz svih delova zemlje, stigli su u Limu 19. januara na skup pod nazivom „Toma de Lima“ (Zauzimanje Lime) kako bi digli svoj glas na velikom mitingu u centru Lime. Međutim umesto razumevanja za njihove probleme, dočekani su suzavcem i policijskom represijom, optužbama da su teroristi i generalnom nezainteresovanošću medija i političke elite za njihove zahteve.

Podsećanje na pad Fuhimorija

Ovaj marš je podsetio na istorijsku građansku mobilizaciju pod nazivom „Cuatro Suyos“, (ime je inspirisano toponimom od četiri glavne tačke imperije Inka) održanu u Peruu jula 2000. godine, predvođenu čelnicima peruanske političke stranke Perú Posible, a podržavali su ih različiti društveni pokreti, civilni sektor, stranke uglavnom levice, ali i centra i demokratske desnice.

Povod za ovaj masovni marš bila je optužba za prevaru koja je pratila treći uzastopni izbor zatvorenog bivšeg predsednika Alberta Fuhimorija za predsednika Perua. Ovaj marš i ono što se dogodilo na Trgu San Martin predstavljali su simboličan kraj vlade Alberta Fuhimorija, koji se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne zbog korupcije i kršenja građanskih prava.

Reuters/ Twitter/ @richaardavila

Ovaj januarski, okupio je demonstrante iz svih delova Perua, posebno sa juga zemlje i gradova kao što su Kusko, Puno, Ajakućo. Oni su krenuli na put dug više od 24 sata u kamionima, autobusima i drugim prevoznim sredstvima. Marširali su ulicama glavnog grada Perua, noseći natpise na kojima je pisalo „Nisam terorista“ i mašući zastavama duginih boja koje se povezuju sa domorodačkim zajednicama u Andima.

Kao i marš održan 2000. godine, ovaj protest se završio brutalnom represijom nad demonstrantima, optužbama da infiltrirani subjekti generišu nasilje i sukobe sa policijom kao i velikim požarom jedne zgrade u centru izazvanim ispaljivanjem suzavca. Zgrada je izgorela do temelja isto kao i zgrada Centralne banke i mnoge druge koje su gorele te 2000. godine u velikim nemirima.

Nehumani tretman građana iz provincije

Sledećeg dana dogodio se skandalozan upad policije u najstariji Univerzitet u Južnoj Americi, San Markos, gde je par stotina demonstranata smešteno. Nezavisnost Univerziteta brutalno je prekršena teatralnim probijanjem univerzitetske kapije oklopnim vozilom, dok je druga kapija bila otvorena. Nehumani tretman građana iz provincije i njihovo hapšenje zgrozili su javnost toliko da je čak i nametnuta predsednica Boluarte osudila taj čin. Scene nemoćnih stanovnika provincije, većinom starijih građana, koji leže u svojim tradicionalnim nošnjama na podu dok ih policija neljudski tretira, hapsi bez razloga podigle su političke strasti na najviši nivo.

Policija je simbol korupmiranosti

Mnogi su mišljenja da se Peru pretvara u policijsku državu, instituciju koja se smatra za najkorumpiraniju u inače veoma korumpiranom državnom sistemu. Svi uhapšeni demonstranti su pušteni na slobodu samo nekoliko sati kasnije, bez krivičnih prijava.

Ipak demonstranti su takođe u Limi naišli i na podršku nekih stanovnika, dok su ih drugi dočekali uvredama. Mnogi su pozvani da kampuju na travnatim površinama i podovima javnih univerziteta, drugi spavaju u prostorima levičarskih grupa ili u kućama lokalnih stanovnika. Rektor jednog univerziteta otvorio je svoja vrata kako bi im pružio utočište, dok je Univerzitet San Markos, zauzet od strane studenata koji su otvorili vrata za smeštaj demonstranata. Ipak, protesti su žestoko podelili javno mnijenje u Peruu, dok ih u ruralnim delovima podržava 60 posto Peruanaca, ta brojka pada na manje od 40 posto među stanovnicima Lime, prema nedavnoj anketi. Ipak, većina veruje da se kriza u Peruu može rešiti samo skorim novim izborima i novim Ustavom

Gnev u ruralnim krajevima

Proteste u Peruu podstakao je gnev u siromašnim ruralnim regijama na jugu gde stanovnici smatraju da Kastiljo, koji i sam ima domorodačke korene, zastupa njihove interese, a ne interese elite u Limi. Njegovo svrgavanje i postavljanje potpredsednice Dine Boluarte od strane Kongresa oni doživljavaju kao prekrajanje izborne volje i ignorisanje njihovih zahteva. Na drugu stranu, predstavnici u peruanskom Kongresu kažu da bi njena ostavka samo dovela do dodatnog haosa i nagrizla ionako slabu vladavinu prava.

REUTERS/Sebastian Castaneda

„Samo 45 poslanika, od 87 potrebnih, pristalo je na izbore u septembru sa Dinom Boluarte u predsedništvu. Od njih 130, samo 45 gaji neku empatiju prema zahtevima građana, većinom iz provincije. U ovom trenutku nema izbora ni 2024. godine. U ponedeljak se glasa o ponovnom razmatranju ovog predloga. Potrebno je čudo koje se neće dogoditi“, piše u svojoj kolumni za list „La Republica“ uticajna peruanska novinarka Rosa Marija Palasios.

„Raspisivanje vanrednih izbora od strane Kongresa ili nametnutih od strane same Boluarte, uz njenu momentalnu ostavku, sve je što je potrebno da se počne izlaziti iz rupe u kojoj se zemlja nalazi“, zaključuje Palasios.

Nova predsednica Perua Dina Boluarte bila je vidno odsutna sa sastanka regionalnih čelnika u glavnom gradu Argentine, gde je većina lidera izbegla da spomene smrt civila u Peruu. Ipak, neki od čelnika na samitu Zajednice latinoameričkih i karipskih država okrivili su vladu Perua za nasilje.

Čile i Meksiko najoštriji prema Peruu

Čileanski predsednik Gabriel Borić bio je posebno oštar. On je rekao da postoji „hitna potreba za promenama u Peruu jer je put nasilja i represije neprihvatljiv“, i žestoko je kritikovao novu vlast u Peruu, susednoj zemlji sa kojom se odnosi oprezno neguju zbog istorijske složenosti i bogate ekonomske razmene.

„Ne možemo biti ravnodušni kada danas u našoj sestrinskoj Republici Peru, s vladom pod zapovedništvom Dine Boluarte, ljudi koji izađu da protestuju, tražeći ono što smatraju pravednim, završe upucani od strane onih koji bi ih trebalo braniti. Više od 50 ljudi izgubilo je živote i to bi nas trebalo šokirati“, rekao je levičarski predsednik, koji će idućeg marta proslaviti prvu godinu na vlasti u Čileu. Borić (36), koji se pojavio kao vođa protesta 2011. kao student, osvrnuo se na ono što se dogodilo na Univerzitetu San Markos.

„Takođe je neprihvatljivo da južnoamerički univerziteti ponovo doživljavaju tužne scene iz vremena diktatura, kao što se nedavno dogodilo nasilnim ulaskom policije na univerziteti San Markos“.

Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador, nepokolebljivi pristalica Kastilja, zahtevao je „kraj represiji“. Tokom ceremonije zatvaranja samita, argentinski predsednik Alberto Fernandez rekao je da je njegova zemlja „takođe zabrinuta zbog onoga što se događa u Peruu“ i pozvao na i okončanje „uličnog nasilja i institucionalnog nasilja koje je oduzelo živote tolikog broja ljudi“.

Aktivisti kažu da je ova pažnja daleko manja od one koju bi očekivali s obzirom na to da je preko 56 ljudi poginulo od početka krize 7. decembra.

Paralelna realnost

U drugom paralelnom mehuru Lima živi toplo leto na obali Pacifika, uz pune restorane gde se služi peruanski specijalitet seviće i druge kulinarske poslastice tipične samo za ovaj deo sveta, ulice modernog distrikta Mirafloresa pune su ljudi, lokalnih stanovnika, stranaca, turista. Leto je posebno doba kada glavni grad Lima procveta sa svojim zelenim parkovima gde mnogi traže predah od vrućine uz osvežavajući vetar koji duva sa Pacifika. Plaže boemskog art distrikta Baranko prepune su ljudi, sluša se glasna muzika, surfing je ovde nacionalni sport, jede se i pije. Protesti koje se dešavaju samo nekoliko kilometara dalje izgledaju samo kao paralelna realnost koja se dešava nekom drugom, manje srećnom.

Ivan Radojević je u Srbiji godinama radio kao novinar. Sada sa porodicom živi i radi u Limi, glavnom gradu Perua.