
Ko je republikanka, koja je tvrdokorno branila Trampovu politiku, za to plativši i ličnu cenu, jedan od retkih članova Republikanske partije koji su podržali meru kojom bi se nametnulo objavljivanje svih neklasifikovanih Epstinovih materijala, što je u suprotnosti sa stavom Bele kuće? Od jedne od Trampovih miljenica postala je za tili čas "besni ludak“, „šašava“, „sramota“, kako je predsednik Amerike nedavno nazvao na svojoj društvenoj mreži Truth.
Republikanka Mardžori Tejlor Grin, predstavnica SAD za 14. kongresni okrug Džordžije od 2021. godine, koja je u Kongres izabrana godinu dana ranije, a reizabrana 2022. i 2024. godine, dospela je u žižu američke javnosti jer je uz još troje republikanaca potpisala peticiju za razrešenje kako bi iznudili glasanje Predstavničkog doma o „Zakonu o transparentnosti dosijea Epstin“, koji bi obavezao na objavljivanje svih dosijea Ministarstva pravde vezanih za seksualnog prestupnika.
Bez dlake na jeziku
Grin je postavila u pitanje zbog čega se Tramp „toliko bori da spreči objavljivanje dosijea“? Nije samo tu stala, već se dotakla i predsednikovog fokusa na spoljnu politiku i učestala putovanja na račun domaćih pitanja poput rastućih troškova života i premija zdravstvene zaštite, a takođe je kritikovala i njegov predloženi plan za 50-godišnje hipoteke, kao i carinske strategije.
Ono što je možda i najviše "zabolelo" je što je Grin izraelsko delovanje u Gazi opisala kao genocid, zbog čega je često od izraelskog lobija u Americi dobijala etiketu antisemite, a u javnosti epitet teoretičarke zavere, zbog nazivanja napada 11. septembra "prevarom", i upoređivanja mera za koronavirus sa progonom Jevreja tokom Holokausta (za šta se naknadno izvinila). Grin je ujedno bila i prva republikanka koja je 25. jula ove godine javno nazvala situaciju u Gazi "genocidom".
Da se ne libi da kaže šta misli, čak i kada je to u suprotnosti sa javnim vladajućim politikama dokazala je i i slučaju sukoba Rusije i Ukrajine, nazivajući Ukrajinu "nacističkom državom", hvaleći predsednika Rusije Vladimira Putina. Grin je kritikovala i NATO, bila je jedna od 18 republikanaca koji su glasali protiv prijema Švedske i Finske u ovaj vojni savez.
U snimku koji je dobio Politiko, Grin je rekla da "muslimani koji veruju u šerijatski zakon ne bi trebalo da budu u vladi SAD", a tvrdila je da Demokratska stranka drži crnce kao „robove“. Moguće da nije registrovala pompezni dolazak novog sirijskog predsednika El Šare u Belu kuću.
Trampova nespremnost na kritiku dobro je poznata, ali deluje da je u slučaju političarke i desničarke Mardžori Tejlor Grin, rođene u gradiću Milidžvil u Džordžiji 1974, i on sam otišao korak dalje u isključivosti, pa i uvredama od 14. novembra.
Tramp je eksplicitno i promptno izjavio: „Povlačim svoju podršku kongresmenki Mardžori Tejlor Grin, iz velike države Džordžije“, optuživši je da je „otišla krajnje levo“, delom i zato što se pojavila u tok-šou „The View“. Prema nekim izveštajima, Grin je bila uznemirena što se Tramp navodno usprotivio njenim ambicijama da se kandiduje za mesto u Senatu u Džordžiji, što je eventualno iniciralo njen revolt.
U američkoj politici stvar je vrlo jasna, i tu Tramp previše ne okoliša, unisona podrška njemu biće nagrađena, posebno tokom izbora za Senat ili Kongres njemu podređenih, kao i kroz tvitove, i lepe reči na javnim skupovima i mitinzima. Ukoliko postoji zadrška ili neko "ali", sve opklade padaju u vodu. Ni ovaj slučaj nije izuzetak.
Osim navedenih uvreda iz uvodnog dela teksta (dodajemo i "izdajnica" i "skrenula"), Tramp je dodao da je "sve što vidi da Grin radi jeste da se žali", i ako nije eksplicitno pomenuo dosijee Džefrija Epstina u svojoj inicijalnoj objavi na mreži Truth, javnost, a i Grin tvrdi da ga je upravo to pitanje dovelo do ivice.
Dani (zaboravljene) lojalnosti
Trampa odsustvo njene lojalnosti u ovom slučaju nije omekšalo ni pored toga što je ona bila njegov glasni zagovornik tokom njegovog prvog predsedničkog mandata, čak je i podržavala Trampove pokušaje da poništi rezultate predsedničkih izbora u SAD 2020. godine, stajući iz njegovih tvrdnji o "pokradenim izborima" (tokom svog inauguralnog dana u Predstavničkom domu nosila je masku za lice sa natpisom „Tramp je pobedio“, uprkos tome što je Tramp izgubio predsedničke izbore u SAD 2020. godine od Džoa Bajdena).
Zauzvrat, tada je i Grin uživala podršku u njenim kandidaturama. Godine 2020, iza nje su osim Tramp stali i prominentni republikanci Džim Džordan, Endi Bigs, kao i pokojni Čarli Kirk, sa kojom se je zbližili zajednički stavovi o koronavirusu, LGBT, pravu na oružje, abortusu (kojem se izričito protivila).
Njena lojalnost je i koštala, pa je početkom februara 2021. godine, Predstavnički dom SAD glasao za uklanjanje Grin sa svih odborničkih pozicija kao odgovor na njeno odobravanje političkog nasilja. Te godine je kupila akcije kompanije za akvizicije sa posebnom namenom Digital World Acquisition Corp, koja se spojila sa kompanijom Trump Media & Technology Group, radi finansiranja Trampove planirane aplikacije za društvene medije, Truth Social. "Hrani psa da te ujede".
Grin je imenovana na nove odborničke pozicije u januaru 2023. godine, da bi u junu iste godine bila izbačena iz konzervativnog odbora Predstavničkog doma za slobodu nakon što je uvredila koleginicu iz odbora, kongresmenku Loren Bobert, ironično sličnim tonom kojim se Tramp sada obraća njoj. Krilatica "učila je od najboljih" u njenom slučaju predstavlja bolnu simboliku.
Grin je Trampu odgovorila na društvenoj mreži Iks, navodeći „da ju je napao i lagao“ i da je njegova agresivna retorika dovela do pretnji po njenu bezbednost, uz dodatak da je i dalje „Amerika na prvom mestu“ i da „ne obožava niti služi Donaldu Trampu“.
Deluje da obožavanje deo korpusa očekivanja Trampa od svojih sledbenika.
Od sredine novembra 2025. godine, najnovije ankete (RealclearPooling, Galup, Njujork tajms) pokazuju, iako većina republikanaca u ogromnoj meri odobrava učinak Donalda Trampa, da su Amerikanci generalno podeljeniji, pri čemu se njegov rejting odobravanja obično kreće od 41% do 43%, a dok je rejting neodobravanja nešto viši, oko 52% do 55%, čak i po anketama koje su rađene u okviru konzervativnih krugova.
U rejtinzima koji govore u prilog opadanju poverenje u Donalda Trampa najveći udeo ima ekonomija (inflacija, potrošačka korpa), ali nikako ni Epstinovi dosijei ne mogu da se potcene, o čemu govori i ovaj raskol među republikancima. Na krilima najave obznanjivanja tajni zloglasnog pedofila je u velikoj meri i sadašnja vlast tu gde jeste, i u očima prosečnog glasača to je ogromno razočarenje. Od ''isušićemo močvaru", do čuvanje te iste, u ovom slučaju i kroz slučaj Epstin.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare