Učesnici ovogodišnje Međunarodne konferencije o klimi (COP29) u Bakuu postigli su dogovor da bogate zemlje daju najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035, što je tek trećina iznosa koji su zemlje u razvoju tražile, a za koji su stručnjaci rekli da je neophedan. Samit je trebalo da se završi u petak uveče, ali su pregovori nastavljeni do rano jutros zbog tenzija među pregovaračima su rasle.
Sporazum uključuje poziv svim stranama da rade zajedno koristeći "sve javne i privatne izvore" kako bi se približili cilju od 1,3 biliona dolara godišnje do 2035, što je deo plana da se smanji zagađenje.
Takođe uključuje finansiranje za prelazak na čistu energiju i udaljavanje od fosilnih goriva. Državama su potrebna sredstva za izgradnju infrastrukture potrebne za primenu tehnologija kao što su energija vetra i solarna energija i to u velikim razmerama.
Zajednice koje su teško pogođene ekstremnim vremenskim prilikama takođe trebaju novac da se prilagode i pripreme za događaje poput poplava, tajfuna i požara.
Sredstva će ići u pravcu poboljšanja poljoprivrednih praksi kako bi bili otporniji na vremenske ekstreme, da bi se pomoglo ljudima da se presele iz najteže pogođenih oblasti i da se pomogne vlastima da poboljšaju planove za vanredne situacije i pomoć nakon katastrofa.
Pariskim sporazumom iz 2015. godine postavljen je sistem redovne borbe protiv klimeda se zadrži globalno zagrevanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa. Svet je već na 1,3 stepena Celzijusa, a emisije ugljenika stalno rastu.
Sporazum koji je skopljen u Bakuu zamenjuje prethodni sporazum od pre 15 godina koji je bogatim zemljama tražio 100 milijardi dolara godišnje da pomognu u finansiranju borbe protiv klimatskih promena.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare