Kostić: Vojna neutralnost Srbije će biti sve manje održiva

Podsećamo, Vučić je kazao da smo "zaustavili bukvalno sve i šaljemo svojoj vojsci“ i istakao je da Srbija nije nikada izvozila oružje već samo municiju, kao i da "Srbija želi mir na Bliskom istoku, jer su i Izrael i Iran prijateljske zemlje".

"Činjenica da Srbija ima dobre odnose i sa Izraelom i sa Iranom je opet dovodi u nezavidan položaj. Mislim da je ovo medijska izjava koja na neki način kupuje vreme dok ne vidimo kako će svetska javnost reagovati na događaje", kazao je.

Navodi da Srbija pokušava da "zadrži vojnu neutralnost kroz diplomatske manevre".

"Sa jedne strane, imate situaciju da Srbija izvozi oružje u Ukrajinu, a da ne uvede sankcije Rusiji. To se posmatra kao neki vid zadovoljavanja i jedne i druge strane. Vučić ode u Moskvu na paradu, a u isto vreme se priča o kupovini rafala iz Francuske. Ta pozicija vojne neutralnosti – mislim da će sve manje biti održiva", kazao je.

Kostić je dodao da je korist od toga "stabilokratija – održavanje trenutnog režima na vlasti kako se ne bi zamerio ni Rusima, ni Kinezima, ni Amerikancima", kao da će, s vremenom, sve više morati da se odabere strana.

"Tramp je svestan izazova na Bliskom istoku. On je na početku mandata najavio da će politika maksimalnog pritiska na Iran biti dominantna", istakao je.

Kazao je da je Trampov dugoročni cilj da, koristeći Izrael kroz uništavanje nuklearnog kapaciteta Irana i slabljenje arsenala naoružanja, Iran bude primoran da se vrati na pregovore“.

"Verovatno je da će Tramp i Amerika tražiti potpuno razmontiranje nuklearnog arsenala kao što se to desilo sa Libijom 2003. godine - Libija je u zamenu za ukidanje američkih sankcija potpuno odustala od svog nuklearnog programa ne samo u vojne nego i civilne svrhe", podsetio je.

Kostić je rekao i da je moguće da će se Putin nametnuti kao pregovarač između dve strane.

"Bilo bi dobro da dođe do kompromisa – da se dozvoli Iranu da zadrži svoj nuklearni arsenal, ali da to znači da ne može da ima nuklearnu bombu. To bi bio kompromis na koji bi Amerika teško pristala ali to je jedan mogući scenario koji ne bi bio toliko ekstreman kao smena režima", ocenio je.

Dodao je da je "situacija Irana gora nego prošle godine – saveznički režim u Siriji je pao, a režim nije nastrojen pozitivno prema Iranu".

"Neki od američkih vojnih baza se nalaze na teritorijama susednih država kao što je Katar. Napad na takvu bazu bi značio i napad na Katar. Ono što Iran ima od kapaciteta je što kroz neke proksi organizacije kao što su Hezbolah ili Huti proba da targetira američka vojna postrojenja u Iraku, pa to ne bi bio direktan napad nego bi za to bile okrivljene grupe okarakterisane kao terorističke organizacije", kazao je.