Milić: Ishod referenduma u Donbasu kao u S. Koreji – oružjem skupljali glasove

Svet 27. sep 202217:35 61 komentara

Dimitrije Milić iz organizacije Novi treći put smatra da će ishod referednuma o pripajanju Rusiji u četiri ukrajinske oblasti pod ruskom kontrolom - Donjeck, Lugansk, Herson i Zaprožje, biti verovatno kao na izborima u Severnoj Koreji, "sa preko 90 odsto 'za', što sigurno neće biti odraz pravih sentimenta u tim oblastima zbog toga što su te oblasti pod specijalnimn okolnostima, gde idete po kućama sa oružjem i skupljate glasove".

Milić podseća da Rusija, sa izuzetkom hersonske i luganske oblasti, ne kontroliše ni celi Donjeck ni Zaporožje. Dodaje da se u Hersonu održava referendum, a da je na samo par desetina kilometara dalje ukrajinska vojska, kao i da u Hersonu i Zaporožju živi tek petina Rusa, a ostali su Ukrajinci.

Povezane vesti

„U Lugansku i Donjecku su na prethodnim predsedničkim izborima ljudi glasali za ruskog kandidata i verovatno bi i sad glasali da je situacija normalna. Kada je 1991. Ukrajina imala referendfum o nezavisnosti u oblasti Hersona i Zaporožja je više od 80 odsto ljudi bilo za nezavisnost, i sigurno se ni do sada taj sentiment nije promenio“, navodi Milić i dodaje da u okolnostima rata i skupljanja glasova oružjem sada ti ljudi nemaju izbor, i da to nije ni približno realna slika.

Veruje i da Rusija zna da „niko neće priznati rezultate referenduma, uključujući i njoj bliske države, poput Kine i Belorusije“.

„Poenta je, verujem, da se nađe neka legitimizacija da se ove teritorije pripoje Rusiji, jer bi u suprotnom to delovalo surovo u političkom smislu. Te oblasti su na frontu, ako to integrišete u ruski politički pravni sistem, pitanje kako će one u tom sistemu funkcionistati“, ocenjuje Milić i dodaje da veruje da je jedan od ciljeva i da se u te oblasti šalju ljudi, „jer u tom slučaju oni neće ići u drugu zemlju, već na teritoriju Rusije“.

Proruske vlasti četiri ukrajinske pokrajine pod nadzorom Rusije objavile su da se prema prvim rezultatima referenduma za pripajanje Rusiji izjasnilo 96 odsto birača, javile su ruske agencije.

N1

Povodom dokumenta koji je Srbija potpisala sa Rusijom na marginama sednice Generalne skupštine UN u Njujorku, a što je naišlo na osudu međunarodne zajednice, Milić kaže da kada se pogleda njegov sadržaj to nije nešto naročito kontroverzno, ali jeste kontroverzan momenat i mesto potpisivanja, kao i to da Srbija i Rusija sarađuju u trenutku kada većina zemalja ne želi sa Moskvom da sarađuje.

On ocenjuje da Srbija pokušava da bar deklarativno balansira između Rusije i Zapada, „a kako prolazi vreme, sve manje postoji prostora za to“.

„Srbija sa članicama EU i NATO razmeni 35 milijardi dolara godišnje, a sa Rusijom dve milijarde, odnos je, dakle, 17 prema jedan. Iz ekonomskog ugla tu nema dakle nekog prostora, a nema ni iz političkog. Sa svih strana je Srbija okružena zemljama EU i NATO i sa njima ima više od 70 odsto trgovinske razmene, i u tom smislu je čudno to balansiranje“, smatra Milić.

Da li misli da su moguže sankcije EU Srbiji zbog njene saradnje sa Rusijom, on kaže da bi to bilo suviše radikalno rešenje.

„Srbija ima sve manji manevarski prostor da sarađuje sa Rusijom. Od novembra nećemo moći više da uvozimo ni rusku naftu zbog evropskog embarga (druga po vrednosti roba koju Srbija uvozi iz Rusije, pored gasa), pitanje je šta će ostati od ruske podrške Srbiji po pitanju neprihvatanja nezavisnosti Kosova, ako Rusija koristi Kosovo za neku vrstu legitimizacije aneksije svih ovih teritorija“, poručuje Milić i zaključuje da bi okretanje Srbije od EU imalo negativne posledice po ekonomiju Srbije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare