Oglas

Novinar DW: Izjava ministarke Paunović izazvala reakcije i u Bundestagu, poslanik SDP zatražio javno ostavku

author
N1 Beograd
17. jul. 2026. 18:02

Izjava ministarke Snežane Paunović o etničkom čišćenju na Kosovu primećena je i u nemačkoj javnosti, a jedna od prvih reakcija stigla je iz Bundestaga, potvrđuje novinar DW Srećko Matić. On je naveo da je poslanik nemačkog SPD-a Adis Ahmetović zatražio ostavku ministarke, ocenjujući da je takva retorika štetna, da poništava dostojanstvo svakog čoveka i da je u suprotnosti sa evropskim ambicijama Srbije.

Oglas

Na pitanje da li je sporna izjava primećena i u nemačkoj javnosti, Matić kaže da jeste, posebno zato što je reč o izjavi koja se direktno tumači kao podrška ideji etničkog čišćenja.

"Jedna od prvih i najvažnijih poruka stigla je iz Bundestaga, iz redova vladajuće partije. Iz SPD-a se oglasio njihov čovek za spoljnu politiku Adis Ahmetović, koji potiče iz BiH. On je u ime svoje stranke i u svoje ime zatražio ostavku ministarke Snežane Paunović u opširnijem postu na Instagramu, u kojem je rekao koliko je takva retorika štetna i da ona cilja na poništavanje dostojanstva svakog čoveka“, kaže Matić.

Šta je izjavila ministarka Paunović?

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović izjavila je za TV Kurir da bi etnički očistila Kosovo 1998. godine da je bila Slobodan Milošević.

Izjava je naišla na oštre osude u delu javnosti u Srbiji i u regionu, ali ne i od najviših državnih organa.

Predsednik Aleksandar Vučić je rekao da je izjava neoprezna i nedovoljno odgovorna.

U zaštitu Paunović stao je njen stranački šef i ministar policije Ivica Dačić, koji je rekao da su napadi na nju sramni i dodao da je na Kosovu izvršeno etničko čišćenje Srba i da to nikome ne smeta.

Ministarka se zbog izjave izvinila, ali ne građanima, već predsedniku Aleksandru Vučiću, premijeru Đuru Macutu i vladi zbog toga "što su prozivani ni krivi ni dužni".

Danas je izjavila da je sedam sekundi iz njenog intervjua Kuriru "maliciozno izvučeno" kako bi bila optužena za etničko čišćenje. Istovremeno je, međutim, ponovila stavove izrečene u spornom intervjuu, samo što je kazala da je možda bilo bolje da je upotrebila termin deportacija, a ne etničko čišćenje, kako bi izbegla da je "razapinju".

Kako dodaje novinar DW, Ahmetović je ocenio da je takva retorika u potpunoj suprotnosti sa evropskim ambicijama Srbije.

"On je zaključio da ministarka u Vladi koja tako nešto javno kaže ne može više biti ministarka u Vladi. On iz istorije svoje porodice vrlo dobro zna šta znači takva retorika koja cilja na etničko čišćenje, jer je to i te kako iskusio na primeru vlastite porodice“, navodi novinar DW.

Govoreći o tome kako se u Berlinu gleda na stav Srbije prema Ukrajini, nakon što je predsednik Aleksandar Vučić bio u Kijevu, ali Srbija nije potpisala deklaraciju o pomoći Ukrajini i povećanju pritiska na Rusiju, Matić kaže da se ta poseta ne tumači kao potpuno distanciranje Beograda od Moskve.

"Nemačkoj spoljnoj politici može se prigovoriti da je bila naivna, ali mislim da nisu toliko naivni da taj potez smatraju potpunim distanciranjem Beograda od Moskve", navodi novinar.

"Srbija ne želi da osuđuje bratsku Rusiju“

Novinar DW dodaje da se takav zaključak može izvesti iz načina na koji je poseta realizovana.

"Ono što je značajno u toj poseti jeste da je to prvi put da je Vučić bio u Kijevu. Međutim, način na koji je poseta realizovana, slike koje su poslate, odnosno nisu poslate, nesudelovanje na fotografisanju i ponavljanje da je Srbije bila jedina država tamo, ovde je shvaćeno, u redovima onih koji se malo intenzivnije bave Srbijom, kao jasna poruka za domaću publiku - da aktuelna Srbija ne želi da osuđuje bratsku Rusiju“, ističe Matić.

Podsetimo, predsednik Aleksandar Vučić je prvi put od početka rata u Ukrajini, posetio Kijev. Na dan ukrajinske državnosti, on je prisustvovao samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa.

Ipak, predsednik Vučić tokom posete nije odao poštu nastradalim ukrajinskim vojnicima. Osim toga, predsednik Vučić nije potpisao deklaraciju o pomoći Ukrajini i pritisku na Moskvu, pa je tako Srbija bila jedina od zemalja učesnica samita koja tu deklaraciju nije potpisala.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama