Oglas

Mnogo otvorenih pitanja o napadaču na učesnike Prajda u Berlinu: Zašto je nemačka služba BND ćutala?

author
Deutsche Welle
07. avg. 2026. 17:35
parada ponosa i anpad u berlinu
REUTERS/ Christian Mang

Još pre napada na Paradu ponosa u Berlinu, službe bezbednosti bile su veoma zabrinute zbog radikalizacije čoveka za kojeg se sumnja da je kasnije postao napadač. Nadale su se pomoći BND-a. Uzalud.

Oglas

Još sredinom aprila 2026. godine Glavno državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je optužnicu pred Opštinskim sudom Berlin-Tirgarten protiv Abdula B, muškarca kojem se sada stavlja na teret da je 25. jula vozilom i oštrim oružjem izvršio napad u blizini održavanja berlinske Parade ponosa, piše Dojče vele (DW).

Islednicii su još tada bili veoma zabrinuti: da li će presuda u ovom slučaju biti primerena? Ili će optuženi uspeti da prikrije svoju pravu prirodu?

Sud za maloletnike osudio ga je 12. maja na kaznu maloletničkog zatvora u trajanju od godinu i deset meseci, i istovremeno ukinuo postojeći nalog za pritvor. I sud je, doduše, bio veoma zabrinut da bi Abdul B. i dalje mogao da ima radikalne stavove. Izrečena „uslovna osuda uz prethodnu proveru“ bila je jasan izraz nepoverenja suda prema tom mladiću.

Ipak, Abdul B. je od izricanja presude bio na slobodi. A upravo to su berlinski islednici želeli da spreče.

Državno tužilaštvo tražilo je više informacija od BND-a

Prema istraživanju javnog servisa ARD, Glavno državno tužilaštvo u Berlinu je zato još pre suđenja intenzivno, ali bezuspešno pokušavalo da dođe do dodatnih informacija o kontaktima Abdula B. s terorističkom organizacijom Islamska država (IS), kako bi se postupak protiv njega postavio na drugačiju osnovu.

Razmišljanje je bilo sledeće: ako bi optužba mogla da bude proširena i ako bi se pronašlo više dokaza, verovatno bi generalni tužilac preuzeo postupak. Tada bi se teroristički proces vodio pred Višim pokrajinskim sudom u Berlinu. Iz ugla islednika, to doduše ne bi bila garancija drugačijeg ishoda, ali bi u svakom slučaju obezbedilo veću pažnju i temeljitost u postupku.

Zato se Glavno državno tužilaštvo u januaru obratilo nemačkoj Saveznoj obaveštajnoj službi (BND) sa zahtevom da ona kaže s kim je Abdul B. bio povezan unutar terorističke organizacije Islamska država i koliko su te osobe bile značajne? Logika pitanja bila je sledeća: ako bi BND ukazao na visoke funkcionere Islamske države, to bi moglo da pokrene saveznog generalnog tužioca Jensa Romela.

Međutim, BND nije ukazao ni na koga. Ćutao je. Čitava četiri meseca.

Drugačiji postupak?

I za berlinsku senatorku za pravosuđe Felor Badenberg (CDU) danas se postavlja pitanje: „Da li je Abdul B. imao kontakt s nekakvim pomagačima u trećem, četvrtom, petom, šestom redu? Ili je imao kontakt s vodećim funkcionerima IS?“, rekla je ona za ARD.

„Ako je imao kontakt sa vodećim funkcionerima IS-a, onda bi se, naravno, moglo razmišljati i o tome da je članstvo u terorističkoj organizaciji zapravo krivično delo za koje se tereti. A to bi, moguće je, zaista promenilo postupak.“

Islednici su se pre svega nadali tome zato što je BND u ranijoj fazi postupka zaista bio od pomoći. Abdul B. se u novembru 2025. vratio iz Libana u Nemačku i berlinski policajci su ga odmah uhapsili. Abdul B. je u Libanu proveo tri meseca u zatvoru, jer je želeo da se priključi terorističkoj organizaciji Islamska država.

Prema navodima Glavnog državnog tužilaštva, nemačka Savezna obaveštajna služba pribavila je islednicima presudu libanskog suda, zapisnike o ispitivanjima koja su obavile tamošnje bezbednosne službe, kao i „analizu sadržaja mobilnog telefona iz koje je proizlazila komunikacija sa licima za koja se sumnja da su pripadnici Islamske države“. Međutim, nada da će biti dobijene dodatne informacije upravo o tim pripadnicima Islamske države bila je izneverena.

Prolaze četiri meseca

Tek četiri meseca nakon upućivanja upita i nekoliko dana pre presude Opštinskog suda Berlin-Tirgarten, BND se ponovo javio Glavnom državnom tužilaštvu, pokazuju istraživanja ARD-a. BND je saopštio da „trenutno ne raspolaže informacijama koje bi mogle da budu prosleđene u obliku službenog saopštenja“, navelo je Glavno državno tužilaštvo odgovarajući na upit. BND nije želeo da komentariše ovaj slučaj.

Ostaje otvoreno pitanje da li je BND uopšte imao odgovarajuće informacije o kontaktima Abdula B. sa pripadnicima IS-a, ili nije mogao ili nije želeo da ih podeli. Otvoreno ostaje i pitanje da li bi ti kontakti uopšte bili dovoljno relevantni da navedu saveznog generalnog tužioca da preuzme postupak.

Isto tako, spekulativno je kakva bi presuda bila doneta na kraju procesa pred Višim pokrajinskim sudom u Berlinu. Međutim, izvesno je da je trenutak za to bio propušten kada je BND odgovorio na upit.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama