Najluđi poslovi kojim su se nekada bavili predsednici, premijeri i papa

Svet 07. jun 202311:32 13 komentara
AFP

Najmoćniji svetski lideri najčešće dolaze iz advokatskih kancelarija, tink-tenkova, uprava ili tu i tamo ponekog vojnog puča. Sve poprilično monotono.

Ali na putu do najviših funkcija u svojim zemljama, šačica njih vodili su mnogo zanimljivije živote – neki su vozili autobuse, radili kao prodavači, ponekad čak i snimali fank albume, prenosi N1 Hrvatska.

Za neke je takvo iskustvo dobro došlo tokom političke kampanje, gde su mogli lakše da se “prodaju” kao ljudi iz naroda, a drugi su svoju prošlost gurnuli pod tepih.

Business Insider donosi spisak svetskih čelnika koji su obavljali najneobičnije poslove, a pri kreiranju spiska uzeli su u obzir i koliko su skromni bili njihovi počeci, kao i nesklad između njihovih političkih karijera i starih poslova.

14. Predsednik Bocvane glumio je u drugorazrednim filmovima

Iako je sin dugogodišnjeg člana vlade, predsednik Bocvane, Mogvitsi Masisi nije se činio kao predodređen za političku karijeru.

Časopis „New African“ piše da je Masisi u mladosti bio zaljubljen u glumu, i, kako prenosi Dojče vele, glumio u nekoliko drugorazrednih filmova iz Južnoafričke Republike pre nego je postao političar.

Godine 1984. bio je pohvaljen od strane kritike za učestvovanje u pozorišnohj produkciji imena „Cry, the Beloved Country“ (Plači, voljena zemljo), piše „New African“.

Otkad je postao predsednik, Masisi često u objavama na Tviteru podržava pozorište i umetnost.

13. Turski predsednik prodavao je đevrek na ulici

ADEM ALTAN / AFP

Kada je Redžep Tajip Erdogan imao 13 godina, njegova porodica preselila se u Istanbul s priobalnog turskog grada Rize, gde je njegov otac radio u obalskoj straži, prenosi BBC.

Erdogan je studirao menadžment, a bio je i uspešan kao fudbaler.

Međutim, nekoliko godina je kao tinejdžer na ulici prodavao lubenice i đevrek, kako bi zaradio džeparac.

Skromno odrastanje donelo mu je mnogo popularnosti na početku političke karijere i učinilo ga lokalnim junakom u kvartovima gde je radio kao prodavac.

“Erdogan je prodavao đevrek, ja prodajem čaj“, rekao je dalji Erdoganov rođak, Ahmet Kara, za Al Džaziru 2011. godine. “Dokazao je da nije bitno otkud dolazimo.”

Sve autoritarnija Erdoganova vladavina učvršćena je krajem maja ove godine, kada je još jednom osvojio vlast u izborima koje je njegov protivnik, Kemal Kiličdaroglu, opisao kao nepoštene.

12. Predsednik Madakaskara vodio je medijsku kompaniju i muzičke festivale

Sin bogatog pukovnika, sadašnji predsednik Madagaskara Andri Radžoelina radio je u medijskom biznisu pre nego što je krenuo na put koji ga je doveo do predsedničkog kabineta.

Od 1999. je Radžoelina organizovao muzičke festivale pod imenom Live, koji su do svoje desete godišnjice privlačili publiku od 50.000 ljudi, piše politički dnevnik „Politique Africaine“.

Radžoelina je takođe kupovao TV kanale, radijsku stanicu i pribor za digitalno štampanje.

Upravo u to vreme Radžoelina je mogao da upozna svoje političke partnere i suparnike, prenosi dnevnik.

Do 2007. već je bio gradonačelnik glavnog madagaskarskog grada Antananarivea, a kasnije je došao na čelo prelazne vlade u onome što se često opisivalo kao puč, prenosi BBC.

Radžoelina je izabran za predsednika 2018, a u svom mandatu je upravljao kontroverznim uvođenjem nedokazane terapije za kovid-19. Radilo se o čaju imena kovid-organiks.

11. Predsednik Nikaragve bio je u zatvoru zbog oružane pljačke

Možda verujete da bi bivši pljačkaš trebalo da zauzme višu poziciju na listi, ali ovo ima smisla budući da je diktator Nikaragve Daniel Ortega na vlast došao kao revolucionar.

Izvršio je niz oružanih pljački kako bi finansirao socijalističke revolucionare Sandiniste, a uhapšen je 1967, prenosi „Vašington Post“. Uhapšen je nakon što je sa mitraljezom u rukama pokušao da opljačka „Bank of America“ (Banku Amerike), izvestio je BBC.

Proveo je većinu svojih 20-ih godina u zatvoru, gde je i mučen.

Ortega je sanjao da će Nikaragvu rešiti 40-godišnje diktature, a danas je postao više-manje ono protiv čega se u mladosti borio.

10. Premijer Luksemburga vodio je tok šou

N1

Premijer Luksemburga Gzavije Betel već je ušao u lokalnu politiku kad je na nacionalnom kablovskom kanalu vodio emisiju „Sunday at 8“ (Nedelja u 8).

U emisiji su gosti bili i slavni, ali i obični ljudi, koje je Betel pozvao da dele svoja interesovanja i najbolje iz svog života, piše u arhivi TV mreže.

Ako kojim slučajem govorite luksemburški, možete na internetu pronaći epizodu iz 2005. gde Betel intervjuiše predsednika lokalnog udruženja za pse vodiče za slepe.

U tom trenutku je Betel – inače advokat – bio odbornik u Luksemburgu.

Kasnije je postao i gradonačelnik, a 2013. je preuzeo premijersku poziciju i tako postao prva otvoreno gej osoba u toj ulozi u Luksemburgu.

9. Predsednik Gambije bio je čuvar u prodavnici u Londonu

Mnogo pre nego što je Adama Berou postao predsednik Gambije 2017, diplomirao je upravljanje nekretninama u Londonu.

Kako bi finansirao studije, Berou je tri godine radio kao čuvar u britanskom lancu Argos.

“Život je putovanje”, rekao je Berou za francuski „Mond“ tokom kampanje 2016. godine. “Ono što sam radio u Engleskoj zaista mi je pomoglo da postanem osoba kakva sam danas. Rad od 15 sati dnevno gradi karakter.”

U Gambiju se vratio 2006. gde je otvorio kompaniju za nekretnine pre nego što je pobedio na predsedničkim izborima 2016. i 2021.

8. Predsednik Venecuele vozio je autobuse

nikolas maduro
Sergio Lima / AFP

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro nije završio srednju školu, ali bio je politički aktivan u studentskom sindikatu od početka, prenosi „Gardijan“-

Za prava radnika počeo je da se zauzima kao vozač autobusa za kompaniju u Karakasu, osnovavši neformalni sindikat u vreme kada su oni bili zabranjeni.

To iskustvo s vremenom ga je dovelo do unutrašnjeg kruga tadašnjeg predsednika Uga Čavesa. Postao je odani ministar spoljnih poslova, a kasnije i potpredsednik.

Tesno je pobedio na izborima nakon Čavesove smrti 2013, a na vlasti je bio u periodu katastrofalnog pada demokratskih i životnih standarda u Venezueli. Maduro se često opisuje kao diktator.

7. Predsednik Sirije bio je “štreber” i oftalmolog

AFP/ HO/ SANA

Ime sirijskog predsjednika Bašara al-Asada postalo je sinonim za brutalnost i represiju.

Njegovo nasleđe – za vreme njegove vladavine u Siriji je poginulo 300.000 ljudi – još je neverovatnije ako se uzme u obzir da je al-Asad nekad pripadao medicinskoj profesiji.

Asad je diplomirao kao oftalmolog u Damasku 1988. godine, a potom je nastavio školovanje u prestižnoj londonskoj bolnici Western Eye. Tamo je ostavljao dojam “štrebera i tipa koji se razume u IT“, rekao je stručnjak za Bliski istok, Nil Kilijam.

Hirurg koji ga je obučavao, Edmund Šulenberg, rekao je „Mejl onlajnu“ pre deset godina da je budućeg diktatora zapamtio kao “osetljivog mladića koji je bio neverovatno tačan i pristojan.”

Ipak, dodao je Šulenberg, “sećam se kako sam bio uveren da njemu zaista bolje leži hirurgija od politike.”

6. Predsednik Brazila izgubio je prst radeći u preradi metala

AHMAD GHARABLI / AFP

Popularnog nadimka Lula, predsednik Brazila, Luiz Inasio da Silva imao je zaista skromno detinjstvo.

BBC prenosi da je kao dete radio kao prodavac kikirikija, a glancao je i cipele u malenom obalskom gradiću u kom je odrastao. Naučio je da čita tek s 10 godina. U početku je radio u skladištu, a potom u preradi metala – upravo tamo je izgubio mali prst na ruci kada je imao 19 godina, piše BBC.

Njegova zvanična biografija kaže da je Lula počeo da učestvuje u sindikalnim pokretima, postavši čelnik sindikata radnika u metalurgiji 1975. godine. To mu je otvorilo put za preuzimanje brazilske Radničke stranke, a kasnije i dva predsednička mandata – u ranim dvehiljaditima i danas.

5. Predsednik Liberije smatra se jednim od najboljih fudbalera na svetu

žorž vea
GERARD JULIEN / AFP

Liberijski predsjednik Žorž Vea ispunio je san miliona dece: igrao je za najbolje fudbalske klubove na svetu. E, da, i posle toga je postao predsednik.

Odrastao je u Monroviji, glavnom gradu Liberije, a počeo je da igra fudbal s 15 godina i brzo napredovao.

Godine 1998. primetio ga je menadžer Arsen Venger i nakon toga je Vea počeo da igra za neke od najvećih evropskih klubova, uključujući Pari Sen-Žermen, Milan i Čelsi.

Postao je međunarodna zvezda, a kod kuće je praktično imao status božanstva.

“U domovini ga zovu Kralj Žorž, a obožavaju ga toliko da žele da on jednog dana postane predsednik“, pisala je sportska novinarka Ejmi Lorens 2000, naglašavajući da se ipak u to vreme Vea držao podalje od politike.

Ali to nije potrajalo. 2005, nakon završetka drugog liberijskog građanskog rata, Vea je najavio svoju kandidaturu. Predsednik je uspeo da postane 2017. godine.

4. Predsednik Gabona objavio je fank album

Sin bivšeg predsednika, Ali Bongo Ondimba proveo je većinu svoje karijere u politici.

Ipak, 1977. je pod rodnim imenom Alen Bongo objavio fank album „A Brand New Man“, i to u saradnji s bivšim producentom slavnog Džejmsa Brauna, Čaarlsom Bobnitom, piše BBC.

Ondimba je muzički talent nasledio od majke, bivše prve dame Žozefin Bongo, koja je ostvarila ozbiljnu pevačku karijeru nakon udaje za predsednika Omara Bonga.

Ondimba je obavljao nekoliko političkih funkcija toekom 40-godišnje vladavine svog oca – zapamćene po neverovatnoj korupciji – a u sopstvenoj predsendičkoj kampanji 2019. često je pominjao svoju muzičku reputaciju.

Ondimba se predstavljao kao kandidat za mlade, a na pozornicama je repovao s hip-hop zajednicom Gabona, piše CNN.

3. Ukrajinski predsednik glumio je predsednika u seriji

Sergei Supinsky/AFP (arhiva)

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski karijeru komičara zamenio je političkom – verovatno je baš njegova priča i najpoznatija na ovoj lisdti.

Zelenski je svoju karijeru u svetu zabave počeo kao 17-godišnjak, kada se prijavio na takmičanje komičara i osnovao izuzetno uspešnu produkcijsku kompaniju Kvartal 95 sa grupom prijatelja iz škole.

Glumio je u nekoliko romantičnih komedija, a glas je pozajmio i u sinhronizaciji na ukrajinski poznatog crtanog filma Padington. Ipak, uloga koja je pokazala da je umetnost zaista imitacija života je ona predsednika Vasilija Goloborodka, koju je odigrao u seriji „Sluga naroda“.

Zelenski je glumio učitelja istorije koji postaje predsednik Ukrajine u neverovatnim okolnostima. Kasnije je nazvao sopstvenu političku stranku po seriji.

Ukrajinska „Pravda“ piše da je Kvartal 95 ime stranke registrovao samo zato kako bi sprečili druge političare da ime cinično koriste tokom predsedničke kampanje 2019. godine.

Uberzo je Zelenski postao jednako popularan kao i tadašnji predsednik Petro Porošenko. Godine 2019, Zelenski je preuzeo vlast u zemlji, a morao je da se nosi s komplikacijama poput vlade američkog predsednika Donalda Trampa, kao i katastrofalnom ruskom invazijom na Ukrajinu.

2. Slovenačka predsednica bila je advokatica Melanije Tramp

Jure Makovec / AFP

Godinama pre nego što se kandidovala za predsednicu, Nataša Pirc Musar imala je jedan drugi stresni posao: bila je advokatica Melanije Tramp uoči američkih predsedničkih izbora 2016. godine.

Pirc Musar, koja je radila i kao novinarka, predsednica Crvenog krsta i slovenačka poverenica za informisanje, u avgustu 2016. se našla u telefonskom razgovoru s Melanijom Tramp, prenosi „Daily Beast.“

U rodnoj Sloveniji pojavio se niz proizvoda s lažnim brendom Melanije Tramp, ali i – što je još gore – ljigave priče o gospođi Tramp u medijima.

“Želela je da postavim granice dopuštenog i nedopuštenog”, rekla je Pirc Musar za medije.

Ona je bila advokatica Melanije Tramp u trenutku kada je ozloglašeni britanski tabloid „Dejli mejl“ objavio demanti članka u kojem se navodi nedokazana tvrdnja da je Melanijina bivša agencija za modele zapravo bila agencija za eskort dame.

Do 2021, Pirc Musar je postala jedna od najuticajnijih advokatica u Sloveniji, a sledeće godine je najavila svoju kandidaturu za predsednicu, postavši prva žena na toj poziciji u Sloveniji u decembru prošle godine.

1. Papa Franja bio je izbacivač

Papa Franja
VINCENZO PINTO / AFP

Danas papa Franja pazi na spiritualni život 1,2 milijarde katolika u svetu, a to čini iz raskošnog Vatikana.

Ipak, u jednom periodu 1950-ih, papa Franja bio je Horhe Mario Bergoljio, mladić iz Buenos Airesa i zaljubljenik u tango čiji je posao bio da drži nasilnike podalje od lokalnog kafića, prenose italijanske novine „Gazzetta del Sud“.

Taj posao je opisao grupi vernika u crkvi u Rimu nedugo nakon što je postao papa 2013. prenosi NPR.

Osim toga što je radio kao izbacivač, bio je i domar, kao i tehničar u laboratoriju za hranu, pre nego što je krenuo na put kojim je postao nadbiskup Buenos Airesa i, na kraju, katolički papa.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare