"Tura do Strazbura" će probleme u Srbiji dati na uvid široj evropskoj publici, međutim politička situacija u zemlji se ne menja mitinzima i akcijama, već strankama i izborima, smatra nemački novinar Mihajl Martens.
Mihajl Martens, nemački novinar i dugogodišnji politički dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitung, specijalizovan za prostore Zapadne Evrope i Balkana, ističe da oni koji prate događaje na ovom prostoru, prate i Turu do Strazbura, ali da to nije mejnstrim vest u nemačkim medijima.
I za njega je, dodaje, veliko pitanje šta studenti ovim mogu da postignu.
Akcija će, prema njegovom mišljenju, probleme u Srbiji preneti na uvid široj evropskoj publici. Međutim, ističe, mitinzima i akcijama po Evropi se neće promeniti situacija u Srbiji, već promenom stanja na terenu.
„Mnogi studenti ne žele da imaju nikakve veze sa političkim strankama, ni sa postojećim, niti da osnivaju nove stranke, i tu ja vidim problem. Putem stranaka, putem izbora se zemlja menja. Ti mladi ljudi kažu da ne žele da imaju nikakve veze sa političkim strankama, onda se pitam koliko ima substancije u tim protestima. Nije to samo u Srbiji, to je problem širom sveta – mladi demonstriraju, ali ne žele da se angažuju politički“, rekao je on.
Opozicija je, naveo je, pobedila na ulicama, okupivši mnogo veći broj ljudi na protestima nego vlast na svom kontramitingu.

„Prvi korak je dobijen, ali da li će se to pretočiti u glasove? To je odlučujuće pitanje. Za sada mi to ne znamo, tako da zbog toga ostajem pomalo skeptičan i oprezan“, naveo je.
Govoreći o popustljivosti dve poslednje nemačke vlade prema srpskim vlastima, Martens kaže da je kao novinar više puta isticao – da neće biti više proširivanja Evropske unije.
„Ako pogledate taj koalicioni dogovor između Socijaldemokratske partije i Demokršćanske partije Fridriha Merca, tu imamo jedan zanimljiv navod koji se tiče proširenja. Oni kažu da neće više biti proširenja EU, nijedna zemlja više neće ući. Oni ne kažu tim rečima, ali to je manje više to. To možda ne zvuči prijatno, ali pre svega je pošteno i možda bi moglo da bude pozitivno, ali ako se iz toga izvuku pravi zaključci“, kazao je.
„Više neće biti proširenja EU“
Ponavlja uverenje da pravog proširenja – uz članice sa pravo veta – više neće biti.
Međutim, to vidi kao priliku za kredibilnu, atraktivnu i stvarnu ponudu Zapadnom Balkanu.
„Da region bude blizu nas i da oslobodimo potencijal za reforme. Mislim da je to moguće, ali nažalost, još uvek nije na stolu. U ovom trenutku nema ništa, već samo jedna velika praznina. Jedna ponuda bi, prema mom mišljenju, mogla da bude da se ponudi zemljama Zapadnog Balkana, Ukrajini i Moldaviji da se pridruže jedinstvenom tržištu u EU, bez političkog članstva. To je model za koji se odlučila Norveška. Norvežani ne osećaju da nisu u EU, ali su odlučili da ostanu izvan EU politički. Ta ponuda za zemlje Balkana, ako ispune uslove, mogla bi da bude zanimljiva“, naveo je on.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare