Profesorka iz Njujorka za N1
"Nisam očekivala da će Amerikanac biti izabran za papu, dve stvari su išle u njegovu korist"
Profesorka Kristina Traina sa Univerziteta Fordham u Njujorku za N1 navodi da je izbor Roberta Prevosta za novog papu, za nju bilo iznenađenje. "Nisam očekivala da će biti izabran Amerikanac, ali mislim da su dve stvari išle u njegovu korist. Jedna je to što izgleda da je spreman da nastavi stopama pape Franje, kako u svom pastoralnom pristupu, tako i u pristupu pravovernosti u crkvi. Takođe, iako je američki izbor, na neki način je skoro više Peruanac nego Amerikanac. To ga čini kosmopolitskim na koristan način", kazala je za N1.
N1: Veruje se, kao što ste rekli, da će nastaviti put pape Franje, da će biti most između onih sa kojima je papa Franjo imao dobre odnose i onih u Crkvi sa kojima se sukobljavao. Dakle, da li je on kompromisni izbor?
Traina: "Ne mislim da je baš kompromis, ali mislim da će verovatno biti nešto manje sklon da govori nepromišljeno nego što je to radio papa Franja. Verovatno će biti neko ko pažljivo razmišlja pre nego što govori, i to bi moglo pomoći biskupima i kardinalima koji su bili zabrinuti da Franja ide u progresivnom pravcu".
N1: Kada kažemo da je Franja išao u progresivnom pravcu, svi kandidati koji su bili favoriti smatrani su umereni(ji)m od pape Franje. Dakle, da li je Lav XIV, da kažemo, umereniji od pape Franje?
Traina: "Ne mislim. Papa Franja je bio progresivan u pastoralnom smislu, ali je teološki bio vrlo konzervativan. Nije želeo nikakve promene u doktrini o ulasku u crkevni red. Nije želeo da menja etiku seksualnosti, teologiju roda. Nije želeo promene u bilo kojoj od tih stvari. U tom pogledu, Franja je zapravo bio prilično konzervativan. I u tom smislu verujem da će Lav XIV nastaviti u istom pravcu".
N1: Da, upravo ste pomenuli nastavak istog pravca, jer je u svom prethodnom, da kažemo, stavu o rodu rekao da ne postoji više rodova nego što ih stvarno ima. I bio je protiv učešća žena u višim, recimo, krugovima crkve. Da li mislite da će ostati pri tom stavu ili bi mogao da ga promeni?
Traina: "Uvek možemo biti iznenađeni. Koliko sam razumela, bio je vrlo naklonjen imenovanju žena na visoke pozicije u Vatikanu koje ne zahtevaju ulazak u red. U tom smislu, verujem da je podržavao žensko liderstvo. Koliko znam, i dalje je protiv ulaska žena u red kao đakona i skeptičan je prema LGBTQ osobama, ali promene se mogu desiti kada ih najmanje očekujemo. Moraćemo da sačekamo i vidimo".
N1: Šta njegov izbor znači za Sjedinjene Američke Države? Ako se ne varam, u SAD opada broj katolika. Mnogi su govorili da Vatikan nije birao papu iz SAD jer se Amerika vidi kao supersila, a ne kao religiozna zemlja poput nekih latinoameričkih i evropskih zemalja.
Traina: "Došlo je do opadanja crkve u SAD, ali i do dosta nesuglasica unutar američke crkve. Međutim, mislim da ga u ovom slučaju možemo posmatrati skoro više kao peruanskog nego američkog kandidata, osim što će moći otvoreno da govori američkim biskupima jer poznaje njihovu situaciju. Jedna od nada je da će to pomoći da se američka crkva malo više uskladi sa globalnom crkvom".
N1: Šta mislite kako će Donald Tramp reagovati? Da li će pokušati da to predstavi kao sledeću dominaciju SAD u svetu? I kakav odnos će Crkva imati sa Trampom?
Traina: "Rekao je da je veoma ponosan i da je ovo sjajan trenutak za SAD, ali nijedan stav pape Lava za koji znamo nije u skladu sa Trampovim stavovima. Papa Lav je pokazao skepsu prema slobodnom tržišnom kapitalizmu. Verovatno je veoma zabrinut zbog migracija i klimatskih promena. A to su teme koje je Donald Tramp potpuno izbacio iz političkog diskursa u SAD".
N1: Čuli smo i govor pape Lava. Mnogi su očekivali da će reći više. Zahvalio se papi Franji i kardinalima koji su ga izabrali. Šta mislite o govoru?
Traina: "Po mom mišljenju, govor je trebalo da ukaže na kontinuitet sa papom Franjom na više načina. Prvo je rekao: "Mir svima, svima, svima" — tutti, tutti, tutti. Često je to ponavljao u govoru. To je jasno aludiralo na Franjinu otvorenost i gostoprimstvo. Takođe je eksplicitno zahvalio papi Franji bar jednom ili dvaput. Pomenuto je i da je crkva sinodalna crkva. To je vrlo tehnički izraz, ali jako važan signal, jer je papa Franja započeo proces dijaloga između hijerarhije, laika, braće i sestara o budućnosti crkve i izazovima koji je čekaju. Pitanje je bilo da li će novi papa nastaviti taj proces ili ga jednostavno ignorisati. On je jasno stavio do znanja da želi da nastavi proces dijaloga i konverzacije unutar crkve. U tom smislu, mislim da će biti veoma u skladu s Franjom. Takođe je pokazao zabrinutost za migrante, klimatske promene i siromaštvo širom sveta".
N1: Već ste pomenuli u nekim odgovorima pravac kojim će crkva ići. Znamo da je Crkva sve više fokusirana na Aziju i Afriku i da broj vernika na tim kontinentima raste. Da li će to postati fokus, kao što je i papa Lav pomenuo u govoru — ta misionarska uloga?
Traina: "To će sigurno biti u fokusu, a u svojoj prvoj homiliji takođe je naglasio da i Zapadu treba dosta evangelizacije. Dakle, izazov će biti evangelizacija u svim pravcima i suočavanje sa posebnim izazovima svake regije. Na primer, kako razmatrati poligamiju u nekim kulturama, ili kako se nositi sa konfučijanskom praksom i drugim kulturama. Postoje različiti izazovi, i održavanje jedinstva uz dopuštanje određenog stepena raznolikosti biće veliki izazov za njega".
N1: Kakve odnose bi Crkva sada mogla imati sa drugim hrišćanskim crkvama, na primer, pravoslavnom? Razgovaramo iz Beograda. Papa Lav je prošle godine bio u Beogradu sa grupom kardinala. Razgovarao je sa Srpskom pravoslavnom crkvom, na primer. Znamo šta se dešava u Ukrajini i stav ruske crkve prema tome. Dakle, kakve bi mogle biti njegove veze sa pravoslavnom crkvom?
Traina: "Mislim da će verovatnije biti sklon da se poveže sa patrijarhom Vartolomejem nego sa ruskim patrijarhom Kirilom, delimično zbog njegovih političkih stavova, a delimično i zato što je patrijarh Vartolomej zaista vaseljenski patrijarh. Postoji nada da će moći da se sretnu i započnu dijalog tokom obeležavanja godišnjice Nikejskog sabora, što je ključni događaj ne samo za katolike i pravoslavne, već za sve hrišćane. To bi bila sjajna prilika da razvije bliske odnose sa liderima mnogih hrišćanskih denominacija".
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare