
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa tajno je ovlastila Centralnu obaveštajnu agenciju (CIA) da sprovodi tajne akcije u Venecueli, preneo je Njujork tajms (NYT), pozivajući se na neimenovane visoke američke zvaničnike.
Oglas
Nova ovlašćenja uključuju omogućavanje CIA da sprovodi smrtonosne operacije u Venecueli i niz operacija na Karibima.
Pored toga, CIA bi mogla da preduzima akcije protiv predsednika Venecuele Nikolasa Madura ili njegove vlade, ili samostalno ili u okviru veće vojne operacije.
Oglas
Kako navodi Njujork tajms, na Karibima je trenutno stacionirano 10.000 američkih vojnika, od kojih većina u Portoriku, kao i kontigent marinaca na amfibijskim brodovima.
Pored toga, mornarica SAD ima osam površinskih ratnih brodova i podmornicu na Karibima.
Američki list navodi da ovlašćenja poput ovog su najčešće najstrože čuvane tajne Bele kuće, i često ih ponovo promišlja i odobrava svaka naredna administracija, a tekstovi naredbi i ovlašćenja se retko objavljuju u javnosti.
Sa Ovlašćenjem mogu biti upoznati pojedini članovi Kongresa.
Oglas
Dok se američke vojne operacije, poput udara na čamce koji navodno prevoze drogu sa venecuelanske teritorije, generalno objavljuju, tajne akcije CIA se obično drže u tajnosti.
S druge strane, pojedine operacije CIA, poput one u kojoj su mornaričke ''foke'' ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena, budu objavljene veoma brzo.
CIA je 1954. orkestrirala puč kojim je svrgnut predsednik Gvatemale Jakobo Arbenz, što je dovelo do decenija nestabilnosti, učestvovala je u invaziji na Zaliv svinja na Kubi i u više navrata pokušala da ubije nekadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra, oružjem snabdela disidente koji su ubili lidera Dominikanske Republike Rafaela Truhilja Molinu.
Pored toga, CIA je takođe bila umešana u puč u Brazilu 1964. godine, smrt Če Gevare i druge mahinacije u Boliviji, puč u Čileu 1973. godine i borbu protiv levičarske sandinističke vlade Nikaragve 1980-ih godina.
Oglas
Tramp je ranije ovog meseca naredio prekid diplomatskih razgovora sa Madurovom vladom, nakon što je Maduro odbio američki zahtev da dobrovoljno napusti vlast, što je, prema navodima Njujork tajmsa, cilj administracije koju je razvio državni sekretar Marko Rubio, uz pomoć direktora CIA Džona Retklifa.
SAD su ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura po optužbama za trgovinu drogom u SAD.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas