Američkom predsedniku Donaldu Trampu je sporan i Panamski kanal: traži ili smanjenje cene za prolazak američkih brodova ili da se kanal Americi vrati.
Sagrađen 1914. godine preko panamskog zemljouza, Panamski kanal se našao u američkom vlasništvu na, pa recimo, interesantan način koji je i onda izazivao polemike i u samoj Americi.
Naime, kada je počela gradnja kanala krajem 19. veka sve ovo bila je Kolumbija čiji je parlament odbio dogovor o koncesiji sa SAD.
Francuski biznismen kome su isticala prava na gradnju dao je novac separatističkoj opoziciji da digne revoluciju. Amerika je Panamu odmah priznala i vojskom pomogla. Kao ambasador tek rođene države Panama biznismen je sklopio dogovor sa SAD-om o večnoj koncesiji zone kanala Americi. Potpis je stavio pre dolaska panamske delegacije na pregovore o kanalu. Tako je Amerika usred tuđe zemlje dobila svoju teritoriju i izgradila strateški i ekonomski važan kanal.
No vreme se menjalo pa i pravila, i nakon decenijskih pritisaka i pregovaranja 1977. predsednik Džimi Karter potpisao je dogovor prema kome se, u procesu koji je takođe trajao decenijama, Panamski kanal vraćen Panami u poslednjoj minuti 1999 godine. (Dogovor Torihos-Karter).
Ovaj novi morski put skraćuje značajno trgovačke i vojne pomorske rute. Igrao je veoma važnu ulogu u oba svetska rata. Americi se višestruko isplatio.
Godišnje kroz kanal prođe između 13 i 14 hiljada brodova sa robom svake vrste. Povezuje Atlantski I Tihi okean I višestruko skraćuje put za brodove.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare