Pet godina vladavine talibana u Avganistanu: Nikad manja prava za žene, milioni dece gladuju

Za pet godina od haotičnog povlačenja SAD iz Kabula i povratka talibana na vlast, Avganistan je postao dom jedne od najgorih svetskih kriza u oblasti ljudskih prava i humanitarnih pitanja.
Nekada centralna tema američke spoljne politike, za koju su američki poreski obveznici platili račun od 2.300 milijardi dolara za 20-godišnji rat tamo, Avganistan i njegovi ljudi u velikoj meri su nestali iz vidokruga većeg dela sveta, uprkos sadejstvu ljudski uzrokovanih i prirodnih kriza, koje su gurnule milione dece u glad i lišile žene i devojke njihovih najosnovnijih prava, piše CNN.
Humanitarna pomoć Avganistanu – koja je potrebna približno za 45 odsto stanovništva – dramatično je smanjena od međunarodnih donatora otkako su se Talibani vratili na vlast, a žene i devojke najteže su pogođene tim smanjenjem.
Sjedinjene Američke Države, nekada glavni pružalac pomoći Avganistanu, više se čak ni ne nalaze među prvih pet zemalja donatora.
Naglo smanjenje pomoći dolazi u trenutku kada talibani nastavljaju napade na prava žena i devojaka, potkopavajući pravnu zaštitu i sistematski ih lišavajući slobode delovanja pod sistemom koji stručnjaci opisuju kao “rodni aparthejd”.
Njihovi napori su uspešno izbrisali polovinu populacije iz javnog života i učinili Avganistan jednim od najopasnijih mesta za žene.
"Da budem veoma iskren, ako si žena u Avganistanu, to je pakao," rekao je Džon Sopko, bivši specijalni inspektor za rekonstrukciju Avganistana za CNN.
"I ne vidim međunarodnu zajednicu, definitivno ne vidim ovu vladu – Trampovu administraciju – kako radi bilo šta, apsolutno bilo šta povodom toga. Ako išta, oni stvaraju još veći haos za jadne ljude u Avganistanu," dodao je Sopko, pozivajući se na odluku predsednika SAD da prekine skoro sve USAID humanitarne i razvojne ugovore u Avganistanu početkom 2025. godine, čime je ukinuto više od 1,7 milijardi dolara planirane pomoći.
Zabrana obrazovanja devojčicama posle šestog razreda
Avganistan je sada jedina zemlja na svetu gde je devojčicama zabranjeno obrazovanje nakon šestog razreda. Zabrana je na snazi dovoljno dugo da je čitava generacija devojčica prošla kroz adolescenciju, a da nije kročila u učionicu srednje škole.
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) procenjuje da je trenutno 2,4 miliona devojčica isključeno iz škole.
Ženama je takođe zabranjeno obavljanje većine poslova, naređeno im je da im u javnosti lice bude pokriveno, i zabranjeno im je putovanje na duže relacije bez muške pratnje.
Organizacija UN za žene izveštava da polovina avganistanskih žena sada izlazi iz kuće samo jednom ili dvaput mesečno, što je izolacija koja može uzrokovati mentalne probleme.
Mahbuba Seraj, jedna od retkih avganistanskih aktivistkinja koja je ostala u Kabulu nakon što su se talibani vratili na vlast, izjavila je za CNN da razmišlja o napuštanju zemlje zbog rapidno pogoršavajuće situacije za žene.
"Ne mogu da nastavim da radim na ovaj način jer nisam mogla pomoći nijednoj avganistanskoj ženi kojoj sam bila potrebna. Nisam bila u mogućnosti da to učinim jer mi niko ne dozvoljava. I ženama… sva njihova prava su oduzeta. A ako bilo ko nešto kaže o tome, mi grešimo. Ne bi trebalo da to kažemo, ali upravo se to dogodilo," rekla je Seraj.
U međuvremenu, nasilje nad ženama je efektivno ozakonjeno. U martu, talibani su izdali dekret koji dozvoljava muškarcima da tuku svoje žene sve dok im ne slome kosti ili ostave vidljive, trajne rane.
Drugi dekret čini znatno težim ženama da napuste brak, dok istovremeno uklanja minimalnu zakonsku dob za brak, koja je bila 16 godina. Stručnjaci za ljudska prava iz Amnestija i Komiteta za prava deteta Ujedinjenih nacija upozoravaju da dekret legitimizuje dečje brakove, koji su u porastu otkako su talibani ponovo preuzeli vlast.
To ugnjetavanje se odvija paralelno sa ozbiljnim smanjenjem pomoći, pri čemu je ukupno humanitarno finansiranje za Avganistan palo za skoro 70 procenata od 2022. godine.
Organizacija UN za žene procenjuje da više od 10,7 miliona Avganistanki i devojčica zavisi od humanitarne pomoći. Više od polovine organizacija koje vode žene, a koje je nedavno anketirao UN, očekuje da će zatvoriti ili obustaviti svoje operacije u narednoj godini zbog smanjenja sredstava. Iz jedne organizacije koja radi na severu Avganistana, a koja je želela da joj se ime ne pominje, rekli su za CNN da sada rade u “ograničenom obimu” uz ozbiljan rizik po mogućnost daljeg opstanka.
Deca plaćaju cenu zajedno sa majkama
Deca plaćaju cenu zajedno sa svojim majkama.
Prema izveštaju koji je ove nedelje objavila dobrotvorna organizacija Save the Children, jedno od deset avganistanske dece akutno je neuhranjeno.
Gladovanje – najopasniji oblik akutne neuhranjenosti – u porastu je. Prema Unicefu, očekuje se da će za više od 11 miliona dece ove godine biti potrebna humanitarna pomoć, ali skoro 600 zdravstvenih ustanova je zatvoreno zbog smanjenja sredstava.
U jednom teško dostupnom okrugu na severu Avganistana, Save the Children je jedini pružalac zdravstvene zaštite za 10.000 ljudi.
Humanitarna intervencija sama po sebi nije u stanju da poboljša ovu tešku situaciju.
Malo ekonomskih mogućnosti
Ekonomija Avganistana nudi malo pomoći ženama i porodicama.
Većina Avganistanaca preživljava kroz neformalnu trgovinu, dok pokušavaju da se snađu sa sve manjim brojem usluga i sve većim ograničenjima za žene da uopšte rade.
Tokom godina američke i savezničke okupacije, veliki deo ruralnih domaćinstava oslanjao se na opijum za prihod, iako je Vašington tokom dve decenije potrošio skoro dve milijardi dolara na politiku borbe protiv narkotika koja je, paradoksalno, pomogla da se napune džepovi talibana, dodatno učvrsti njihova ekonomska zavisnost od droge i, u nekim regionima, podstakne podrška pobunjenicima. Ova kampanja je dosledno opisivana kao neuspeh.
Ovo je jedno područje gde upravljanje talibana liči na uspeh. Od kada su zabranili uzgoj maka 2022. godine, proizvodnja opijuma je pala za oko 95 odsto, što UNODC i drugi stručnjaci nazivaju jednim od najdrastičnijih padova u proizvodnji ilegalnih droga u modernoj istoriji.
Zabrana je, međutim, uništila useve koji su obezbeđivali veliki deo prihoda u ruralnim područjima, bez pravih alternativnih sredstava za život. UN sada upozorava na novi problem koji popunjava tu prazninu: trgovinu i proizvodnju sintetičkih droga poput metamfetamina.
Pre 2021. godine, od strane pomoći se finansiralo otprilike tri četvrtine javnih rashoda. Taj novac je uglavnom nestao, a milijarde iz rezervi centralne banke ostaju zamrznute od strane SAD i njihovih saveznika zbog talibanskog ugrožavanja ljudskih prava.
Odmrzavanje ovih sredstava je jedan od glavnih pregovaračkih aduta u razgovorima sa zapadnim vladama, s obzirom da je zabrana obrazovanja za devojčice ključno pitanje, što znači da se novac koji je nekad finansirao to školovanje sada zadržava kako bi se pokušalo ponovo uspostaviti.
Ništa od ovoga nije promenilo računicu talibana u vezi sa ženama niti njihov angažman sa spoljnim svetom.
Kina produbila ekonomske odnose sa talibanskom vladom
Godine 2025, Ministarstvo spoljnih poslova SAD uklonilo je višemilionske nagrade za nekoliko ključnih lidera talibana, koji su privremeno zauzeli vodeće položaje unutar avganistanske vlade.
Iako Avganistan pod talibanima nije postao utočište za terorizam kako su mnogi strahovali 2021. godine, niti se raspao, kako su neki analitičari u početku predviđali, slabe institucije i sve veće siromaštvo ostavili su džepove bezakonja, gde grupe kao što su ISIS-K i Al Kaida ostaju aktivne.
I dok nijedna zemlja nije u potpunosti normalizovala odnose sa talibanima, Rusija je prošle godine zvanično priznala njihovu vladu. Kina, koja je imenovala ambasadora u Kabulu u decembru 2023. godine, produbila je ekonomske veze, s kineskim kompanijama koje postaju glavni igrači u eksploataciji avganistanske nafte, bakra i litijuma.
Pet godina kasnije, obećanja koja su nekad imala za cilj da opravdaju dve decenije američke intervencije nisu samo ostala neispunjena, već su aktivno poništena.
"Da li mislite da će iko verovati Sjedinjenim Državama sledeći put kad nam budu potrebni saveznici za borbu, bilo da je to Ukrajina, Iran, ili šta god, posle načina na koji smo tretirali Avganistance", ocenio je Sopko.
U međuvremenu, glad, bolesti i legalizovano nasilje definišu svakodnevni život za milione.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare