Pobuna zbog novog direktora arheološkog nalazišta u Pompeji

Svet 03. mar 202107:32 1 komentar
Pompeja
Eliano IMPERATO / AFP

Polovina Naučnog odbora koji nadgleda rad u arheološkom nalazištu u Pompeji, u Italiji, jednom od najznalajnijih u svetu, podnela je ostavku u znak protesta zbog imenovanja 39-godišnjeg nemačkog arheologa za direktora, piše međunarodni sajt Artnet.

U februaru je Gabriel Cuhtrigel izabran da bude direktor naredne četiri godine, pošto je na konkursu pobedio 43 kandidata.

Dolazi iz nalazišta Pestuma, prostranog kompleksa drevnih grčkih ruševina u regiji Kampanje, na jugu Italije, gde je bio direktor od 2015. godine kao jedan od sedam inostranih stručnjaka koji su angažovani da vode italijanske muzeje i kulturne znamenitosti.

povezane vesti

Ipak, nekoliko dana pošto je novi direktor izabran, dva od četiri člana Naučnog odbora Pompeje, važnog tela nalik na upravni odbor preduzeća, podnela su ostavke jer, kako kažu, smatraju da on nema dodovljno iskustva da bi bio na toliko važnom mestu.

„Smatramo da minimalni uslovi za saradnju s njim ne postoje“, napisali su Irene Bragantini i Stefano De Karo u pismu o ostavci koju su zajedno podneli odlazećem direktoru Pompeje, Masimu Osani, preneo je londonski „Tajms“.

„Njegova biografija nema dovoljnu dubinu i teško je videti da on ima iskustva potrebnog da donosi odluke i vodi konzervaciju i restauraciju tamo gde to košta milione i milione, ali gde je lako napraviti greške“, napisali su oni.

Ipak, odlazeći direktor Osana je branio svog naslednika Cuhtrigela: „Fantastično je obavio posao u Pestumu, gde je, ;pre no što je došao, kiša curila u muzej“, rekao je on. „Usredsredio se na održavanje, udvostručio broj posetilaca, prvi put ih pustio u hramove i privukao lokalno stanovništvo“, naveo je direktor.

Po imenovanju novog direktora Pompeje, italijanski ministar kulture Dario Frančeskini slično je pohvalio Cuhtrigelov rad u Pestumu, rekavši da je mladi arheolog „obavio neverovatan posao“.

„Hvala mu, on je primer kako treba raditi“, istakao je ministar Frančeskini. „Siguran sam da će biti dobar i u Pompeji“, poručio je on.

Cuhtrigel čije imenovanje su mnogi videli kao deo stalnog napora za kadrovsko podmlađivanje sektora kulture u Italiji uopšte i same Pompeje, već je uznemirio mnoge obećavajući da se na tom nalazištu više neće raditi kao decenijama do sada.

Iako je u Pompeji poslednjih godina bilo mnogih važnih otkrića, uključujući dobro očuvane ostatke dvojice muškaraca i opremu proročice, kao i, nedavno, svečanih kočija, dalja iskopavanja neće biti prioritet za Cuhtrigela koji bi da se napreduje, kako je rekao u intervjuu za britanski „Gardian“.

Umesto iskopavanja lopaticom i špahtlom, okrenuće se novim, manje invazivnim metodama istraživanja kao što je korišćenje dronova, infracrvenih senzora i podataka sa satelita.

„Nećemo raditi nova iskopavanja samo da bismo ih radili“, rekao je za britanski list.

„Iskopavanje je uvek vrsta uništenja, jer iskopavate slojeve i kontekst koji ne možete vratiti na staro, kako je bilo, to je jednokratna operacija koju treba obaviti vrlo pažljivo, i sve dokumentovati. Uz to, ne možemo da isključimo da će u budućnosti biti novih metoda i novih mogućnosti, pa bi zato trebalo nešto neiskopano ostaviti za buduće generacije“, rekao je on.

Pompeja je bila dinamičan i bogat antički grad kod današnjeg Napulja. Sedam vekova tu su živeli Samniti, Grci, Etrurci i Rimljani. Grad je 24. avgusta 79. godine nove ere potpuno uništen, ali i konzerviran, sa nekima od svojih stanovnika, sasvim zatrpan i ugljenisan vrelim pepelom od erupcija vulkana Vezuva na čijoj je padini. Ponovo je nadjen u 17. veku, a u narednom stoleću su počela arheološka istraživanja koja traju i danas.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare