Politiko: Kako Ukrajina planira da izvrši pritisak na Putina pre zime

Ukrajina i njeni saveznici veruju da su duboki udari na rusku naftnu infrastrukturu dali Ukrajini prednost na bojnom polju - koju sada moraju da pretvore u polugu. Kijev se utrkuje da nanese maksimalnu štetu Rusiji uoči onoga što očekuje da će biti još jedna zima razornih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Ukrajina je ostvarila velike dobitke u ratu, dobrim delom zahvaljujući upotrebi bespilotnih letelica dugog dometa, kojima su uspeli da izvrše napade duboko na teritoriji Rusije, presecajući linije snabdevanja i dodatno opterećujući moskovsku vojsku i ekonomiju.
"Vidimo slabiju Rusiju. Razlog je taj što je Ukrajina bila u stanju da se bori i razvije sopstvene sposobnosti za duboke udare", rekao je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna za Politico.
Ključ je da se sada izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina pre nego što Rusija bude u mogućnosti da iskopira ukrajinsku tehnologiju bespilotnih letelica i iskoristi je za kontranapade, rekla su dva ukrajinska zvaničnika, kojima je odobreno da anonimno govore o razmišljanju Kijeva.
Drugo ključno pitanje za Ukrajinu je tajming. Zemlja pati mnogo više zimi, jer Rusija razbija njene energetske mreže i mreže centralnog grejanja nemilosrdnim napadima bespilotnih letelica, sve dok temperature padaju na minus 20 ili 30 stepeni Celzijusa u nekim delovima zemlje. Ruski napadi su do sada pogađali Ukrajinu svake zime za vreme rata.
Za sada, Ukrajina ima prednost u ratu, nešto što bi takođe moglo da oblikuje uslove nekih obnovljenih mirovnih pregovora koje predvodi američki predsednik Donald Tramp, rekli su ukrajinski zvaničnici.
"Pristup Rusiji mora biti veći pritisak, bez kompromisa i samo (pregovarati) snažno. Putin je i dalje racionalan", rekao je Cahkna.
Predsednik Volodimir Zelenski signalizirao je da bi bio spreman da zamrzne rat u skladu sa trenutnim linijama, ali Putin želi da Ukrajina ustupi teritoriju koju njegove snage ne kontrolišu u potpunosti. Zabrinutost Kijeva je da bi se svaka mirovna inicijativa mogla pretvoriti u pritisak na Ukrajinu da napravi ustupke, a ne na Moskvu da prestane da se bori, rekli su zvaničnici.

Putinova glavobolja zbog goriva
Najjasniji znak uspeha Ukrajine su ruski energetski problemi.
Ukrajinski dronovi su prošle nedelje pogodili rafineriju u Omsku, više od 2.500 kilometara od linije fronta. Objekat obrađuje oko 10 odsto ukupne ruske proizvodnje rafinirane nafte, a ukrajinski Generalštab je rekao da je udar oštetio primarnu jedinicu za preradu nafte. Prošle srede Kijev je takođe pogodio rafinerije nafte u Republici Tatarstan i u regionima Saratov i Voronež, a u nedelju je ukrajinski dron pogodio tanker dok je ulazio u kanal između Azovskog mora i Crnog mora.
Od proleća, Ukrajina je intenzivirala udare na rafinerije koje proizvode benzin, dizel i mlazno gorivo, doprinoseći nestašici u velikim delovima zemlje, a gotovo sve ruske regije sada prijavljuju probleme sa snabdevanjem gorivom.
Kriza je posebno akutna na Krimu, gde su vlasti proglasile vanredno stanje i zabranile prodaju goriva. Turizam, ključni deo letnje ekonomije poluostrva, teško je pogođen.
Za Ukrajinu je Krim važan i simbolički i kao vojno središte. Prekid snabdevanja gorivom tamo komplikuje rusku logistiku, a istovremeno podriva imidž kontrole koji je Moskva projektovala od ilegalne aneksije poluostrva 2014. godine.
Napad u Omsku pokazao je koliko je daleko Kijev stigao, a napad su navodno izveli novim bespilotnim letelicama FP-1 koje je izgradila ukrajinska firma Fire Point, a koje mogu da dosegnu i do 2.700 kilometara.
Ukrajinska kampanja osmišljena je tako da rat poskupi za Kremlj, da bude vidljiviji Rusima i da Putinu bude teže da ga održi bez širih posledica u zemlji.
Cahkna tvrdio je da pritisak već menja ton u Kremlju.
"Niko više ne govori o pobedi. Već se radi o tome šta će im se desiti posle rata", rekao je on o Putinovom užem krugu.
Ukrajinske pristalice u Evropskoj uniji kreću se istim putem.
"Moramo dati Ukrajini sve što im je potrebno, jer je sada vreme da se gura. Svako kašnjenje sada će nas sve koštati. Ukrajina se ne bori samo za sebe", rekao je jedan diplomata EU anonimno.
Ta hitnost će biti prikazana u ponedeljak, kada će francuski predsednik Emanuel Makron biti domaćin sastanka Koalicije voljnih u Parizu. Kijev se nada da će skup prevesti političku podršku u brže isporuke oružja, protivvazdušne odbrane i druge vojne pomoći - i dati novi zamah njihovom naporu da iskoristi trenutne ranjivosti Rusije pre nego što prozor počne da se zatvara.
Ceo tekst pročitajte na sajtu Politico.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare