Na Kipru do podneva bolji odziv glasača na predsedničkim izborima nego ranije

Svet 05. feb 202308:59 > 14:50 4 komentara
REUTERS/Yiannis Kourtoglou

Kiprani danas glasaju za svog osmog novog predsednika u 63-godišnjoj istoriji etnički podeljenog ostrva kao nezavisne republike s predsedničkim sistemom.

Favorit na izborima je Nikos Hristodulidis, koji se predstavlja kao nezavisni kandidat. Diplomata (49) bio je ministar spoljnih poslova predsednika Anastasijadsa od 2018. do 2022. godine, a pre toga je četiri godine bio portparol vlade.

Njegovi glavni protivnici su Andreas Mavrojanis, 66-godišnji diplomata kojeg podržava Komunistička partija Akel i bivši je glavni pregovarač kiparskih Grka u pregovorima o ponovnom ujedinjenju ostrva (2013-2022), kao i Averof Neofitu (61) lider vladajuće konzervativne stranke Disi.

Prema anketama, nijedan kandidat neće osvojiti apsolutnu većinu glasova u prvom krugu. Drugi krug je predviđen 12. februara.

Kipar, članica Evropske unije, podeljen je od invazije Turske 1974. na sever ostrva, a to odgovor na državni udar kiparsko-grčkih nacionalista koji su želeli da ostrvo pripoje Grčkoj.

Vladu kiparskih Grka, koja ima vlast samo nad južnim delom, priznaje međunarodna zajednica, dok samoproglašenu Tursku Republiku Severni Kipar, u kojoj žive kiparski Turci, podržava samo Ankara.

Novi predsednik će se suočiti sa izazovima na društveno-ekonomskom nivou, od kojih će „najhitnije pitanje biti rešavanje rasta cena“, posebno električne energije, ocenili su analitičari.

Inflacija je 2022. godine bila 10,9 odsto, što je dovelo do generalnog štrajka krajem januara, na kojem su građani zatražili povećanje plata.

Borba protiv korupcije je bila takođe u centru izborne debate, posebno posle skandala „zlatni pasoš“.

Taj program izdavanja pasoša protiv investicija na ostrvu morao je da se ukine zbog optužbi za korupciju. Taj skandal je ukaljao ugled vlade.

Još jedno aktuelno pitanje je priliv migranata. Kandidati su obećali da će delovati.

Kiparske vlasti optužuje Tursku da je orkestrirala veliki deo dolaska izbeglica iz Sirije i migranata iz podsaharske Afrike preko „zelene linije“ koja je međa između dva dela Kipra.

Budući šef države će takođe biti pozvan da ponovo pokrene prekinute mirovne pregovore kako bi se okončala podela ostrva.

Analitičari smatraju da koji god od tri kandidata pobedi, neće biti spoljno-političkom preokreta jer su kandidati proevropski orijentisani i podržavaju sankcije zapadnih zemalja protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare