
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš duboko je uznemiren zbog američke vojne akcije u Venecueli koja postavlja "opasan presedan", saopštio je njegov portparol uoči verovatnog sastanka Saveta bezbednosti UN.
Po rečima diplomata, sastanak Saveta bezbednosti UN zatražile su Venecuela i Kolumbija, uz podršku Rusije i Kine, nakon što su SAD napale Venecuelu i zbacile, zarobile i odvele njenog dugogodišnjeg autokratskog predsednika Nikolasa Madura, preneo je Rojter navodeći da sastanak još nije zakazan.
"Ovi događaji predstavljaju opasan presedan", naveo je u saopštenju portparol Gutereša, Stefan Dižarik.
"Generalni sekretar nastavlja da naglašava značaj potpunog poštovanja – od strane svih – međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija. Duboko je zabrinut zbog toga što pravila međunarodnog prava nisu poštovana", dodao je.
Savet bezbednosti UN sastajao se već dva puta, u oktobru i decembru, povodom eskalacije tenzija između SAD i Venecuele.
"Smrtonosni i podmukli američki vojni napad sprovodi se protiv zemlje koja je u miru", napisao je u subotu Savetu bezbednosti ambasador Venecuele pri UN Samuel Monkada, upozorivši da to "ima ozbiljne posledice po regionalni i međunarodni mir i bezbednost".
On je rekao da su SAD prekršile osnivačku Povelju UN u kojoj se navodi da će se "sve članice uzdržavati u svojim međunarodnim odnosima od pretnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države".
"Nije potrebna odluka Kongresa"
Američka vlada smatra da je pravno mišljenje iz 1989. godine i kasnija invazija SAD na Panamu presedan koji opravdava operaciju u Venecueli bez odobrenja Kongresa, objavio je CNN, pozivajući se na svoje izvore.
U tom mišljenju se navodi da predsednik ima ustavna ovlašćenja da rasporedi FBI radi istrage i hapšenja pojedinaca zbog kršenja zakona SAD, "čak i ako su te radnje u suprotnosti sa međunarodnim pravom“.
Pravno mišljenje iz 1989. godine otvorilo je put SAD da izvrše invaziju na Panamu bez odobrenja Kongresa i da zarobe njenog likdra Manuela Norijegu, koji je avionom prebačen na suđenje u Majamiju zbog trgovine drogom, pranja novca i reketiranja.
Na isti način su, bez odobrenja Kongresa, američke snage zarobile predsedika Venecuele i prebacile ga u Njujork, gde će mu biti suđeno zbog trgovine drogom.
U mišljenju iz 1989. godine takođe se navodi da predsednik ima ovlašćenje da poništi odredbu Povelje Ujedinjenih nacija, koja nalaže da države članice „treba da se uzdrže od pretnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države“.
Bivši pravni savetnik u Stejt departmentu Brajan Finukejn, koji je sada kao viši savetnik u Kriznoj grupi, rekao je da korišćenje pravnog mišljenja za opravdanje operacije u Venecueli „nije ubedljivo sa stanovišta međunarodnog prava“ i nazvao je Trampove postupke „flagrantnim kršenjem Povelje UN“.
"Ali, što se tiče domaćeg prava, zadovoljeni su svi uslovi", dodao je.
Sagovornici CNN-a su ukazali na ključnu razliku između operacija u Panami i Venecueli, jer je Panama objavila rat SAD pre američke intervencije.
„U Panami se, navodno, nalazilo više desetina hiljada Amerikanaca koji su bili u opasnosti, Norijega je objavio rat Americi, a neutralnost i zaštita Panamskog kanala bili su ugroženi“, podsetio je penzionisani potpukovnik Danijel Maurer.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare