Putin u Ukrajini testirao zastrašujuće oružje: Praktično je neuništivo, a može da razori ceo grad


Ruski predsednik Vladimir Putin dao je dozvolu da se Ukrajina napadne hipersoničnim oružjem kodnog imena Orešnik.
“Brzina mu je oko tri kilometra u sekundi i testirali smo je u napadu na Dnjepar. Odlučili smo se na to zbog NATO-ove agresije na našu teritoriju i odsad ćemo koristiti oružje potrebno za odbranu od te agresije. Nemoguće je presresti ovaj projektil i odbraniti se od njega, jer putuje do tri kilometra u jednoj sekundi”, rekao je Putin.
Ova objava, navodi N1 Zagreb, izazvala je niz reakcija i pitanja, posebno o razornom potencijalu hipersoničnog oružja.
Što je hipersonično oružje?
Kako navodi N1 Zagreb, to oružje predstavlja tehnologiju koja omogućava projektilima putovanje neverovatnim brzinama – između pet i 25 puta većima od brzine zvuka. To je ekvivalentno brzini od oko 1,6 do 8 kilometara u sekundi. Ta brzina omogućava da takvi projektili prelete ogromne udaljenosti u vrlo kratkom vremenu, čineći ih posebno teškim za presretanje postojećim protivraketnim sistemima. Reč je o 500 do više hiljada kilometara, ali to zavisi o njihovoj vrsti, tehnologiji i svrsi. Ruski Avangard ima domet veći od 6000 kilometara, Kinžal 2000 kilometara, a i Orešnik je sigurno u tom rangu, što govori da mogu da se ispaljuju iz sigurne udaljenosti, a počiniće neverovatnu štetu.
Postoje dve glavne kategorije hipersoničnog oružja – hipersonični krstareći projektili koji koriste napredne motore za održavanje visoke brzine tokom leta i hipersonična klizna vozila (HGV) koja se lansiraju raketom, a zatim klize prema cilju velikim brzinama, manevrirajući kako bi izbegla odbrambene sisteme.
Te karakteristike čine hipersonično oružje posebno atraktivnim za vojne svrhe jer pruža mogućnost brzog, preciznog i teško branjivog napada na ključne ciljeve.
Šteta koju mogu počiniti je nadrealna. Mogu uništiti podzemne bunkere, cele brodske flote, zgrade koje se nalaze u radijusu od nekoliko stotina metara, mostove i ostalu kritičnu infrastrukturu. Naprimer, Avangard može nositi nuklearnu bojevu glavu od dve megatone, što je oko 133 puta jače od bombe bačene na Hirošimu.
Zbog svega navedenog, hipersonično oružje ima psihološki uticaj. Izaziva strah zbog nepredvidivosti i brzine. Za razliku od balističkih raketa, hipersonični projektili mogu manevrirati, izbegavajući protivraketne sisteme. To ih čini gotovo nezaustavljivima, dodatno pojačavajući osećaj nesigurnosti kod protivnika.
Zašto je hipersonično oružje važno?
Zemlje koje ga poseduju dobijaju značajnu stratešku prednost u modernim sukobima. Njihova brzina i mogućnost manevriranja otežavaju ih zaustavljanje, čak i s najsuvremenijim protivraketnim sistemima. Osim toga, takvo oružje može nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave, čineći ga potencijalno razornim u napadima na vojne objekte, infrastrukturne tačke ili čak urbane centre.
Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države prednjače u razvoju ove tehnologije, a takmičenje u naoružanju na ovom polju dodatno je intenzivirala geopolitičke napetosti. Putinova najava o korišćenju Orešnika samo dodatno pojačava osećaj nesigurnosti na globalnom nivou.
Što to znači za Ukrajinu?
Označava eskalaciju koja bi mogla imati dalekosežne posledice. Osim što demonstrira tehnološku sposobnost Rusije, ovakvi potezi otvaraju pitanje o budućnosti međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja. Hipersonična tehnologija već sada je disruptivni faktor koji menja način razmišljanja o globalnoj sigurnosti i obrani.
Neka tanka nit za koju se Ukrajinci mogu “vaditi” jeste činjenica da samo jedan projektil Kinžal košta oko deset milona dolara, Avangard dvostruko ili čak trostruko više od toga, a Orešnik potencijalno i još više. Uz to, nije ih lako proizvesti pa im se na godišnjoj bazi brojka kreće na svega dvadesetak. Ali, ti podaci su tajni pa su u sferi nagađanja, navodi Međunarodni institut za strateške studije (IISS.)
Možda svet nije bio spreman na ovako nešto dok je data dozvola Ukrajini da napadne Rusiju projektilima dugog dometa. Ili je bio jer je to deo nekog šireg plana koji još uvek ne znamo.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare