
U toku je drugi mesec rata u Ukrajini. U Istanbulu je završen prvi dan nove runde rusko-ukrajinskih pregovora o okončanju rata u Ukrajini. Zamenik ruskog ministra odbrane Aleksander Fomin rekao je da će Rusija "radikalno smanjiti" vojnu aktivnost oko Kijeva i Černjihova. Ukrajinci će prihvatiti status neutralnosti u zamenu za bezbednosne garancije. Obe strane predlažu uslove za eventualni susret Putina i Zelenskog. Blinken ne vidi znake da je Rusija ozbiljna u pregovorima sa Kijevom. Lavrov je u intervjuu srpskim medijima rekao da je Rusija spremna da razmotri i druge gradove za pregovore, uključujući i Beograd. Predsednik Srbije kaže: Spremni smo da ponudimo Beograd ruskim i ukrajinskim pregovaračima. Dmitrij Peskov odgovorio je odrično na pitanje da li je Putin ranije sugerisao da bi Rusija upotrebila atomsko naoružanje ukoliko se treća strana umeša u konflikt u Ukrajini. Nastavljena je evakuacija stanovništva preko tri humanitarna koridora, posle jednodnevnog prekida. Nadležni su potvrdili da je najmanje 12 osoba poginulo, a 33 je ranjeno u napadu u kojem je srušen deo glavne administrativne zgrade u Mikolajevu. Generalštab ukrajinske vojske saopštio je da je od početka rata u Ukrajini ubijeno 17.200 ruskih vojnika.
Sve o jučerašnjim dešavanjima u Ukrajini pročitajte OVDE.
I danas iz minuta u minut pratimo situaciju na ratištu:
Pogledajte prilog Vladana Alimpijevića o najnovijim dešavanjima u Ukrajini:
…………..
23.47 – CNN: Velika artiljerijska i raketna paljba u Kijevu
U Kijevu se oko 23.45h po lokalnom vremenu čula velika artiljerijska i raketna paljba, javlja tim CNN sa terena.
I BBC navodi da je granatiranje nastavljeno u blizini Kijeva.
23.15 – Zvaničnica UN: Više od 10 miliona Ukrajinaca napustilo svoje domove
Više od 10 miliona Ukrajinaca, uključujući više od polovine dečje populacije u Ukrajini, napustilo je svoje domove od početka rata prošlog meseca, rekla je zvaničnica UN Džojs Msuja, prenosi CNN.
22.56 – Zelenski: Pozitivni znaci s mirovnih pregovora, ali ruska pretnja ostaje
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da, iako su inicijalni znaci sa mirovnih pregovora bili pozitivni, oni ne „zaglušuju“ eksplozije ruskih granata, prenosi BBC.
22.43 – Pentagon: Pretnja Kijevu nije završena
Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da „Rusija i dalje predstavlja pretnju za Kijev“, prenosi BBC.
On kaže da je Rusija „verovatno promenila fokus kao rezultat neuspeha da brzo zauzme glavni grad Ukrajine“, za koji tvrdi da je bio „glavni cilj ruske operacije“.
22.00 – Poljska zabranila uvoz uglja iz Rusije
Poljska vlada odlučila je da zabrani uvoz uglja iz Rusije, kao deo sveobuhvatne strategije za smanjenje energetske zavisnosti koja je dobila novu hitnost nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Poljska će uvesti novčane kazne svim privatnim subjektima koji uvoze ruski ugalj u Poljsku, a poljski carinski službenici obavljaće provere, rekao je portparol vlade Pjotr Miler.
On je dodao da Poljska više ne može da čeka da cela Evropska unija usvoji tu politiku.
Poljska proizvodi veliki deo sopstvenog uglja, ali takođe se oslanja na uvoz. Ruski ugalj čini 13 odsto goriva koje koristi na godišnjem nivou.
21.36 – General Volters: SAD će verovatno morati da upute dodatne snage u Evropu
Komandant snaga NATO u Evropi general Tod Volters izjavio je da će SAD verovatno morati da upute dodatne snage na Stari kontinent, zbog napada Rusije na Ukrajinu.
Odluka će biti zasnovana na potezima evropskih zemalja, posebno u vezi sa formiranjem četiri dodatne borbene grupe NATO u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj, rekao je Volters u američkom Senatu.
Volters je izjavio da je upotreba ruskog hipersoničnog oružja u Ukrajini pokušaj predsednika Rusije Vladimira Putina da pokaže sposobnosti svoje armije.
Ne mislim da su bili uspešni, izjavio je Volters, javlja AP.
21.05 – Borbe oko Kijeva nastavljene – sirene i glasna artiljerijska paljba
Nastavljene borbe oko predgrađa Kijeva, posebno severozapadno i severoistočno od grada, uprkos objavi i ukrajinskih i ruskih zvaničnika da je Moskva povukla deo jedinica i od Kijeva i od Černjihova.
Tim CNN koji je posetio stambenu oblast blizu linije fronta (pet kilometara od Irpinja) u istočnom delu Kijeva, čuo je glasnu i učestalu artiljerijsku paljbu, a sporadično se mogu čuti i sistemi višestrukih raketnih lansiranja.
U centru grada se mogu čuti i sirene za vazdušnu opasnost i artiljerijski udari, istog intenziteta i učestalosti kao prethodnih dana.
Na obližnjem kontrolnom punktu, član ukrajinske Teritorijalne odbrane Jurij Macarski kazao je CNN da borbe nisu umanjene u poslednja 24 sata.
„Sve vreme juče je bilo granatiranja. Bilo je mnogo granatiranja tokom noći i takođe jutros i sada – uveče. Koliko razumem, nisu pogođene mete ovde u Kijevu, što znači da naš protivraketni sistem daje sve od sebe“, poručio je Macarski.
20.52 – Najmanje 12 poginulih u napadu na regionalnu upravu u Mikolajevu
Najmanje 12 ljudi je poginulo, a 33 je ranjeno u ruskom napadu na kancelariju regionalne vojne uprave u regionu Mikolajeva, saopštila je ukrajinska Državna služba za hitne situacije.
Prema prethodnom bilansu koji je saopšten na Telegram kanalu mikolajevske regionalne medijske kancelarije, bilo je poginulo devet ljudi a 22 osobe su ranjene, prenosi CNN.

U ruskom napadu uništena je polovina devetospratne zgrade, prema guverneru Vitaliju Kimu.
„Oni (Rusi) pogodili su zgradu regionalne uprave, uništili polovinu zgrade, pogodili moju kancelariju. Većina ljudi je pravim čudom spasena“, napisao je Kim na Telegramu.
20.42 – Jelisejska palata: Ruski pregovarači tvrde da je postignut napredak u pregovorima
Ruski pregovarači su tvrde da je u pregovorima sa Ukrajinom postignut „napredak“, saopštio je izvor iz Jelisejske palate, posle jednočasovnog telefonskog razgovora francuskog predsednika Emanuela Makrona i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.
Ovaj neimenovani izvor nije pojasnio u čemu se ogleda ovaj napredak, ali je dodao da bi „sledećih sati ili dana“ Makron trebalo da razgovara sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim kako bi saznao ukrajinski stav o pregovorima, prenosi CNN.

Taj izvor je kazao da je humanitarna situacija u Marijupolju „katastrofalna“, dodajući da „slobode kretanja civila nema“.
Tokom razgovora sa Putinom, Makron je zahtevao novi prekid vatre koji bi omogućio civilima da napuste Marijupolj „u kojem god pravcu im bilo drago“, kao i humanitarni pristup za one koji ostaju u gradu, prema tom izvoru.
Putin je, kako je izvor dodao, da će „razmotriti te zahteve i odgovoriti“ francuskoj strani.
Skoro 170.000 civila ostalo je u Marijupolju, prema izvoru iz Jelisejske palate, sa „ogromnim problemom humanitarnog pristupa“ gradu. Dodao je da humanitarna operacija koju traži Francuska u ovoj fazi nije moguća jer nema prekida vatre.
Povodom zahteva Kremlja evropskim zemljama da ruski gas plaćaju u rubljama, Makron je ponovio Putinu da to nije moguće, naveo je taj izvor.
20.28 – Bajden sa evropskim liderima: Nastavljamo sa sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini
Američki predsednik Džozef Bajden i njegovi saveznici u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Britaniji „potvrdili su odlučnost da nastave da podižu cenu Rusiji zbog njenih brutalnih napada u Ukrajini, kao i sa obezbeđivanjem Ukrajini vojne pomoći kako bi se odbranila protiv nepravednog i neisprovociranog napada“, saopšteno je iz Bele kuće.
„Razmotrili su napore da obezbede humanitarnu pomoć milionima pogođenih nasiljem, i u Ukrajini i za one koji traže utočište u drugim zemljama, i naglasili potrebu za humanitarnim pristupom civilima u Marijupolju. Takođe su razgovarali o važnosti podrške stabilnim energetskim tržištima u svetlu trenutnih prekida u snabdevanju zbog sankcija Rusiji“, saopštila je Bela kuća o 53-minutnom telefonskom razgovoru Bajdena sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i italijanskim i britanskim premijerima, Marijom Dragijem i Borisom Džonsonom.
Povodom tvrdnji Rusije da će „radikalno smanjiti“ vojne operacije oko Kijeva i Černjihova, Bajden je kazao: „Videćemo. Neću ništa učitati u to, dok ne vidim njihova dela“.
„Videćemo da li će pratiti ono što su nagovestili“, poručio je Bajden.
20.04 – Kadirov pozvao na kopneni napad ruskih snaga na Kijev
Lider ruske republike Čečenije Ramzan Kadirov, koji uživa podršku Kremlja, pozvao je na kopneni napad ruskih snaga na glavni grad Ukrajine, Kijev.
Kadirov je zatražio napad nakon što je ruska vojska, posle današnje runde pregovora sa ukrajinskom stranom u Istanbulu, objavila da će drastično smanjiti vojne operacije u blizini Kijeva i Černjihova.
Pred oko 10.000 vojnika u Groznom, glavnom gradu Čečenije, Kadirov je rekao da je „više nego uveren“ da bi njegovi borci „ušli u Kijev i tamo uspostavili red“ ako bi im Moskva dozvolila da nastave ofanzivu.
19.06 – Britanija zaplenila jahtu ruskog biznismena čiji se identitet krije
Velika Britanija je danas zaplenila rusku jahtu vrednu 50 miliona dolara, nekoliko sati pre nego što je trebalo da isplovi iz marine u Londonu, uz obrazloženje da se radi o sprovođenju sankcija protiv Moskve.
Jahta “Faj” je duga više od 58 metara i izgrađena je u Holandiji, navodi Rojters.

Britanska vlada tvrdi da je vlasnik jahte ruski biznisen čiji se identitet krije.
18.59 – Američki zvaničnik: Neke ruske snage napuštaju Kijev, ali to ne mora ništa da znači
Neimenovani američki zvaničnik kazao je za BBC da neke ruske snage napuštaju oblast oko glavnog grada Ukrajine, ali je ocenio da za sada to još ništa ne mora da znači.
Rusija je posle današnje runde pregovora sa predstavnicima Ukrajine u Istanbulu poručila da će „radikalno smanjiti“ vojne operacije oko Kijeva i Černjihova na severu zemlje.
„Da, vidimo da su Rusi počeli da se povlače iz Kijeva“, kazao je taj zvaničnik koji nije želeo da mu bude otkriveno ime.
„Međutim, imamo malo pouzdanja u ovoj fazi da to predstavlja neku značajnu promenu ili značajno povlačenje. Rusi i dalje bombarduju Kijev. Vreme će pokazati“, dodao je on.
18.52 – Ukrajina pozvala zemlje da kriminalizuju upotrebu simbola „Z“
Ukrajina je pozvala zemlje da kriminalizuju upotrebu simbola „Z“ kojim se izražava podrška ratu, prenosi BBC.
Prvobitno korišćen da označi ruske tenkove koji su ušli u Ukrajinu, slovo „Z“, kako se smatra označava „za pobedu“, prihvaćen je od Rusa kao signal za odobravanje invazije.
Tri nemačke savezne države – Berlin, Bavarija i Donja Saksonija – već su saopštile da bi svako ko bude koristio taj simbol za promovisanje rata mogao da bude kažnjen zatvorom do tri godine.
I nemačko ministarstvo unutrašnjih poslova je upozorilo da bi oni koji ističu taj sistem da „podrže“ invaziju mogli da budu na meti krivičnog gonjenja.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba pozvao je druge zemlje da slede nemački primer.
I call on all states to criminalize the use of the ‘Z’ symbol as a way to publicly support Russia’s war of aggression against Ukraine. ’Z’ means Russian war crimes, bombed out cities, thousands of murdered Ukrainians. Public support of this barbarism must be forbidden.
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) March 29, 2022
18.02 – Gradonačelnik Černjihova: Samo će vreme pokazati da li je Rusija iskrena
Vreme će pokazati da li Rusija zaista namerava da smanji intenzitet vojnih operacija oko Kijeva i severnog ukrajinskog grada Černjihova, kazao je gradonačelnik Černjihova Vladislav Atrošenko za BBC.
Moskva je posle završene najnovije runde pregovora sa Ukrajinom saopštila da će „drastično smanjiti“ borbene operacije u ovim oblastima u cilju „jačanja međusobnog poverenja“.
On je dodao da bi ova objava bila dobra vest ako „možete da verujete ijednoj reči Rusa“.
Atrošenko je juče kazao da Rusija sprovodi „nehumano artiljerijsko granatiranje“ nekoliko stambenih oblasti, dodajući da su neki ljudi poginuli, a 35 je hospitalizovano.
Černjihov je skoro u potpunosti opkoljen, i ostao je bez struje, gasa ili tekuće vode. Zarobljene su i dalje desetine hiljada njegovih stanovnika.
„Često Rusi kažu jedno, a zapravo se nešto drugo desi. Samo će vreme pokazati koliko ima istine u njihovim rečima. Trenutno ove reči uzimamo sa rezervom“, poručio je Atrošenko.
17.46 – Vartolomej osudio invaziju na Ukrajinu – zverski čin
Duhovni vođa pravoslavnih hrišćana vaseljenski patrijarh Vartolomej I osudio je rusku invaziju na Ukrajinu, opisavši je zverskim činom koji izaziva ogromnu patnju.
„Nije moguće zamisliti koliko je razaranja ova strašna invazija izazvala za ukrajinski narod i ceo svet“, rekao je Vartolomej.

On se sastao sa katoličkim nadbiskupom Stanislavom Gadeckim, predsednikom Poljske biskupske konferencije, koji je rekao da ruske akcije nose obeležja genocida i direktno osudio Rusiju.
17.41 – Crveni krst: Humanitarna pomoć će biti potrebna za 18 miliona Ukrajinaca
Humanitarna pomoć biće potrebna za oko 18 miliona ljudi u Ukrajini zbog razaranja i raseljavanja tokom ruske invazije, saopštio je šef Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) Frančesko Roka.
Roka je, na današnjem brifingu UN u Ženevi, rekao da je Crveni krst Ukrajine uspeo da do 400.000 ljudi dostavi pomoć u obliku hrane, posteljine, ćebadi, šatora i vode od početka invazije 24. februara.
Na istom brifingu Međunarodni komitet Crvenog krsta usmeren na sukobe i pravila rata saopštio je da vreme ističe za civile u Marijupolju i drugim područjima fronta koji ne mogu da prime humanitarnu pomoć.
Predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Ukrajini Jarno Habiht rekao je da su zabeležena 74 napada na zdravstvenu infrastrukturu, medicinske ustanove, ambulantna kola i na zdravstvene radnike, u kojima su poginule 72 osobe.
17.38 – Džonsonov portparol: London će Putina procenjivati prema delima a ne rečima
Britanija želi da se ruske snage u potpunosti povuku iz Ukrajine i procenjivaće privremene korake ka mogućem mirovnom sporazumu prema delima a ne rečima“, kazao je portparol britanskog premijera Borisa Džonsona.
Upitan da li je Džonson ohrabren ruskim obećanjem da će smanjiti intenzitet vojnih akcija oko Kijeva i Černjihova, njegov portparol je kazao da će Britanija „prosuđivati Putina i njegov režim prema njihovim delima, ne rečima“, prenosi BBC.

Dodao je da je primećena neka deeskalacija kada se radi o ruskom bombardovanju oko Kijeva, najviše zbog toga što su ukrajinske snage „uspešno oduprle ruskoj ofanzivi severozapadno od glavnog ukrajinskog grada.
Međutim, kazao je da se borbe nastavljaju i da se teško bombardovanje dešava u Marijupolju i drugim oblastima.
„Tako da ne želimo da vidimo ništa manje od potpunog povlačenja ruskih snaga sa ukrajinske teritorije“, poručio je Džonsonov portparol.
17.29 – Holandija i Belgija proteruju ruske diplomate
Holandija i Belgija su odlučile da proteraju više ruskih diplomata, navodeći kao razlog ugrožavanje nacionalne bezbednosti.
Vlada Holandije je saopštila da proteruje 17 ruskih obaveštajaca, koji su bili akreditovani kao diplomate, ocenivši njihovo prisustvo kao „pretnju nacionalnoj bezbednosti“.
Ministarstvo spoljnih poslova Holandije navelo je da je „obaveštajna pretnja Holandiji i dalje visoka“ i da „trenutni stav Rusije u širem smislu čini prisustvo tih obaveštajaca nepoželjnim“.
Belgija je odlučila da protera 21 ruskog diplomatu zbog aktivnosti povezanih sa špijunažom ili nezakonitom trgovinom uticajem.
Diplomatama je dat rok od dve nedelje da napuste Belgiju, rečeno je agenciji AP u belgijskom Ministarstvu spoljnih poslova.
Više zemalja, među kojima su SAD, Poljska, Bugarska, Slovačka, Crna Gora, prethodnih dana je donelo odluku o proterivanju ruskih diplomata.
17.21 – Medinski: Najava deeskalacije ne znači prekid vatre
Rusija je obećala da će smanjiti intenzitet vojnih operacija oko Kijeva i Černjihova, ali to ne znači prekid vatre, poručio je glavni ruski pregovarač u razgovorima sa Kijevom Vladimir Medinski.
„Ovo nije prekid vatre već naše nadanje, da postepeno dođemo do deeskalacije konflikta najmanje na ovim frontovima“, kazao je Medinski u intervjuu za agenciju Tass.
17.17 – Ukrajina pozvana na sastanak šefova diplomatija zemalja članica NATO
Ukrajina i još neke zemlje koje nisu članice NATO pozvane su da učestvuju u dvodnevnom sastanku ministara spoljnih poslova država članica severnoatlantske alijanse koji će biti održan sledeće sedmice, saopšteno je iz sedišta te organizacije u Briselu.
NATO je naveo da će „ministri spoljnih poslova Australije, Finske, Gruzije, Japana, Koreje, Novog Zelanda, Švedske i Ukrajine, kao i visoki predstavnik EU za spoljne poslove“ učestvovati na jednoj sesiji sastanka 7. aprila, prenosi CNN.
17.04 – Blinken ne vidi znake da je Rusija ozbiljna u razgovorima sa Ukrajinom
Državni sekretar SAD Entoni Blinken kazao je da ne vidi znake da razgovori Ukrajine i Rusije „napreduju na efikasan način“ jer SAD ne vide znake „stvarne ozbiljnosti“ ruske strane.
„Imate ono što Rusija kaže, i ono što Rusija radi. Mi smo fokusirani na ovo drugo“, kazao je Blinken na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom marokanske diplomatije Naserom Buritom, prenosi CNN.
Blinken je upozorio da je to što je Rusija kazala da će smanjiti vojnu aktivnost oko Kijeva moglo da „bude sredstvo kojim Rusija još jednom pokušava da odvrati i prevari ljude da pomisle da ona ne radi ono što radi“.

„Ako na neki način veruju da pokušaj da potčine „samo“ pod znacima navoda istočni i južni deo Ukrajine može da uspe, onda se opet duboko zavaravaju“, kazao je Blinken.
On je pozvao Rusiju da „odmah okonča agresiju, prestane sa gađanjem, i povuče svoje snage i, naravno, uključi se u pregovore.
16.38 – UNHCR: Više od 3,9 miliona Ukrajinaca pobeglo od rata u svojoj zemlji
Više od 3,9 miliona ljudi napustilo je Ukrajinu od početka ruske invazije 24. februara, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbeglice.
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije u broj od 3.901.713 registrovanih izbeglica do ponedeljka uključeno je i 203.000 državljana drugih zemalja, prenosi CNN.
16.29 – Bajden razgovarao telefonom sa evropskim liderima
Američki predsednik Džozef Bajden razgovarao je 53 minuta telefonom sa liderima Francuske, Nemačke, Italije i Britanije o najnovijim događajima u vezi sa ukrajinskom krizom, saopštila je Bela kuća.
Bajden je razgovarao sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, italijanskim premijerom Marijom Dragijem i britanskim premijerom Borisom Džonsonom.
16.07 – Podoljak: Ukrajinci će na referendumu glasati o sporazumu o novom bezbednosnom statusu
Ukrajinci će se na referendumu izjasniti o bilo kojem sporazumu koji će povezati status neutralnosti sa bezbednosnim garancijama, rekao je savetnik ukrajinskog predsednika Mihailo Podoljak.
„To će biti referendum u kojem će svi građani Ukrajine izraziti svoj stav o ovom sporazumu, i kako treba da funkcioniše“, rekao je Podoljak ukrajinskoj televiziji, prenosi CNN.
Dodao je da bi tek nakon odobrenja išao na ratifikaciju u parlamentima zemalja garanta i parlamentu Ukrajine.
Podoljak je kazao da je neophodno da vlada ima podršku ukrajinskog naroda za takav sporazum.
15.47 – Više od 130.000 ukrajinske dece krenulo u školu u Poljskoj
Više od 130.000 ukrajinske dece krenulo je u školu u Poljskoj, gde su pronašli utočište od ruskih napada.
Poljski ministar obrazovanja Pšemislav Čarnek kazao je da pripremna odeljenja u Poljskoj nude fleksibilan početak za decu ukrajinskih izbeglica.

Čarnek je najavio da je u samo nekoliko dana na osnovne kurseve poljskog jezika u organizaciji Centra za razvoj obrazovanja upisano 900 osoba.
Poljska ministarka za porodice i socijalne politike Marlena Malag rekla je da poljske firme zapošljavaju 17.000 ukrajinskih žena.
„Podaci pokazuju da su ukrajinski građani pronašli posao“, rekla je Malag u centru za izbeglice u Nadašinu, u blizini Varšave.
Pozivajući se na zakon koji ukrajinskim izbeglicama dopušta da borave u Poljskoj 18 meseci, Malag je dodala: „Oni uživaju u prednostima učenja poljskog kako bi se osećali prijatno na tržištu rada i pronašli posao“.
15.45 – Velika Britanija zabrinuta zbog navoda o trovanju Abramoviča
Britansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zabrinuto zbog izveštaja da je ruski milijarder Roman Abramovič možda otrovan dok je učestvovao u pregovorima Rusije i Ukrajine.
Istraživački portal Belingket (Bellingcat) izvestio je da su Abramovič i dva ukrajinska delegata imali simptome trovanja nervnim agensom, nakon što su prisustvovali mirovnim pregovorima 3. marta.
15.43 – Čavušoglu: Najznačajniji napredak od početka pregovora dve strane
Mevlet Čavušoglu, šef diplomatije Turske, koja je danas u Istanbulu bila domaćin mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, kazao je da je u razgovorima, prvom susretu licem u lice predstavnika dve strane u više od dve nedelje, postignut najznačajniji napredak od kada su počele diskusije dve strane, prenosi BBC.

Čavušoglu je poručio da Turska pozdravlja što su dve zemlje postigle kompormis i razumevanje po određenim pitanjima, ponovivši da rat mora da bude okončan što pre je moguće.
Dodao je da se u budućnosti očekuje da šefovi diplomatija Rusije i Ukrajine razgovaraju o „još težim pitanjima“.
15.30 – Pomak u pregovorima Ukrajine i Rusije podstakao evropske berze
Vesti o napretku koji je postignut na današnjim pregovorima između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, berzama u Evropi su dale vetar u leđa.
Indeksi CAC40 u Parizu i Dax u Frankfurtu su skočili za više od tri odsto , dok je londonski FTSE100 porastao za 1,34 odsto, prenosi BBC.
Istovremeno cene nafte na međunarodnom tržištu su pale, a cena brent sirove nafte je niža za više od šest odsto.
15.19 – Evropski saveznici ne znaju jasno šta je cilj Vašingtona u ratu u Ukrajini
Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika, i stručnjaci za geopolitiku su „zbunjeni“ izjavama američkog predsednika Džozefa Bajdena iz kojih proizilazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju „suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini“.
To piše francuski list „Figaro“, a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.
U ime EU se od Bajdenovog „ratnog cilja“ ogradio i visoki predstavnik Žozep Borel, naglasivši da „mi ne težimo promeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče (ako žele promenu režima), ako oni, naravno, to mogu da odluče“.
14.44 – Zamenik ruskog ministra: Rusija će radikalno smanjiti vojnu aktivnost oko Kijeva i Černjihova
Zamenik ruskog ministra odbrane Aleksander Fomin rekao je da će Rusija „radikalno smanjiti“ vojnu aktivnost oko Kijeva i Černjihova, prema ruskoj novinskoj agenciji Tass.
Fomin je kazao da je ta odluka doneta kako bi se „povećalo međusobno poverenje“ i pomoglo u daljim pregovorima, kao i postizanju „krajnjeg cilja“, a to je da dve strane potpišu sporazum.

Pomoćnik ruskog predsednika Vladimir Medinski ocenio je današnji sastanak delegacija Moskve i Kijeva u Istanbulu konstruktivnim, prenosi Ria Novosti.
„Pregovori su bili konstruktivni. Dobili smo predloge Ukrajine za razmatranje – jasno formulisan stav o njihovom uključivanju u dogovor. Ovi predlozi će biti razmotreni u najskorije vreme, dostavljeni predsedniku, i potom ćemo odgovoriti“, kazao je Medinski posle najnovije runde pregovora dve strane.
14.00 – Podoljak o prvom danu pregovora: Intenzivne konsultacije o nekoliko pitanja
Savetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak rekao je da su prvog dana mirovnih pregovora u Istanbulu bile „intenzivne konsultacije“ o nekoliko pitanja, prenosi CNN.
„Ključni je sporazum o međunarodnim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu. Samo ovim sporazumom možemo da okončamo rat kako je Ukrajini potrebno“, rekao je Podoljak, misleći na dugogodišnji stav ukrajinske vlade da će Ukrajina usvojiti neutralni status samo ako se obezbedi obavezujući garancije bezbednosti.
13.45 – Ambasada Ukrajine pozvala vlasti Srbije da uklone slovo Z i da podrže Ukrajince
Ambasada Ukrajine u Beogradu pozvala je vlasti Srbije da sa javnih površina uklone slovo „Z“, kojim se izražava neprijateljski stav prema Ukrajincima, i da javno stanu u odbranu ukrajinskog naroda.
„Svim predstavnicima srpske vlasti sada još jednom skrećemo pažnju na slovo ‘Z’, kojim obiluju zidovi, automobili, pa i tenk na stadionu, i koje za Ukrajince znači uzvik ‘Ubij Ukrajinca'“, navela je Ambasada u saopštenju povodom jučerašnje reakcije ministra policije Srbije Aleksandra Vulina.
Ambasada Ukrajine je dodala da „očekuje da će vlada Srbije preduzeti inicijativu da skloni ta genocidna gesla prema Ukrajincima“ i da će izaći „bar sa istom javnom izjavom u odbranu bratskog ukrajinskog naroda“ kao što je to učinila ukrajinska diplomatska misija u Beogradu 2019. godine.
Komentarišući Vulinov odgovor na njeno jučerašnje saopštenje povodom prethodne izjave srpskog ministra policije, Ambasada Ukrajine u Beogradu je navela da je u oktobru 2019. godine izrazila „duboko ogorčenje provokacionim izjavama protiv bratskog srpskog naroda“, koje su se čule tokom fudbalske utakmice Dinama iz Kijeva i danskog Kopenhagena.
Povodom povika „Ubij Srbina“ koji su tada skandirali navijači Dinama iz Kijeva, Ambasada Ukrajine je navela da „neljudske i očigledno neukrajinske pozive smatra ne samo antisrpskom već i snažnom antiukrajinskom provokacijom“.
13.40 – Završen prvi dan pregovora
Završen je prvi dan mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, javila je Anadolija.
13.20 – Očekuje se razgovor Putina i Makrona
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da će predsednik Rusije Vladimir Putin danas telefonom razgovarati sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
Portparolka francuskog Ministarstva spoljnih poslova An-Kler Ležandr saopštila je ranije da Makrov očekuje da će sa Putinom razmotriti detalje humanitarne operacije evakuacije ljudi iz Mariupolja, uz učešće Grčke i Turske.
Makron je 7. marta posetio Moskvu, a 8. marta Kijev.
13.10 – Tri osobe poginule u napadu u Mikolajevu
Nadležni su potvrdili da su tri osobe poginule, a 22 povređene u napadu u kojem je srušen deo glavne administrativne zgrade u Mikolajevu.
Spasioci nastavljaju rad na terenu, dodaje se.
13.00 – Zelenski: Sankcije Rusiji bi trebalo da budu strože
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da bi sankcije Rusiji trebale biti strože.
„Ako sankcije ostanu slabe ili nedovoljne, ruska administracija pada u opasnu iluziju da može učiniti više nego što čini sada, a hiljade Ukrajinaca plaća svojim životima“, rekao je Zelenski.
U obraćanju naciji podsetio da je grad Irpin oslobođen i zahvalio onima koji su učestvovali u oslobađanju grada.
Navodeći da se ruska vojska nastavlja povlačiti iz regije Kijev, Zelenski je rekao:
„Oslobođena područja još nisu bezbedna. Sukobi se nastavljaju. Ruska vojska još uvek drži severni deo pokrajine i ima resurse i ljudstvo za ovo. Oni takođe pokušavaju da vrate borbenu sposobnost izgubljenih jedinica“.
Istakao je da neće prihvatiti pasivne sankcije Rusiji.
„Paket preventivnih sankcija nije implementiran i počeo je rat punog razmjera. Važno nam je da paketi sankcija budu dovoljno učinkoviti i ozbiljni. Ako su sankcije slabe ili nedovoljne, ruska administracija pada u opasnu iluziju da mogu učiniti više nego sada, a hiljade Ukrajinaca platit će svojim životima“, kazao je Zelenski.
12.55 – Generalštab ukrajinske vojske: Ubijeno 17.200 ruskih vojnika
Generalštab ukrajinske vojske saopštio je da je od početka rata u Ukrajini ubijeno 17.200 ruskih vojnika, javila je agencija Anadolija.
U saopštenju se navodi da su ukrajinske snage uništile 127 aviona, 129 helikoptera i 597 tenkova.
Takođe, navode, od 24. februara uništeno je 1.710 oklopnih vozila, 303 topa, 96 raketnih sistema i 54 sistema protivvazdušne odbrane.
12.46 – Peskov: Danas ili sutra biće jasna sudbina pregovora
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će danas ili sutra postati jasno da li u perspektivi rusko-ukrajinskih pregovora „postoji nešto obećavajuće ili ne“.
„Što se tiče sudbine pregovora, ovo je zaista interesantno pitanje. Danas ili sutra ćemo razumeti da li ima nešto obećavajuće ili ne. Inače, specijalna vojna operacija, a denacifikacija je jedan od ciljeva operacije, se nastavlja“. rekao je Peskov.
Istovremeno, Peskov nije komentarisao reči predsednika Čečenije Ramzana Kadirova da pregovarački proces između Ruske Federacije i Ukrajine navodno nema perspektivu.
Šef ruske delegacije na pregovorima u Turskoj Vladimir Medinski izjavio je danas da se pregovori nastavljaju.
12.40 – Šojgu: Rusija će nastaviti operaciju u Ukrajini dok ne ostvari svoje ciljeve
Specijalna vojna operacija u Ukrajini će se nastaviti dok se ne ostvare postavljeni ciljevi, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
„Ruske oružane snage će nastaviti specijalnu vojnu operaciju dok se ne ostvare postavljeni ciljevi“, rekao je Šojgu na elektronskoj konferenciji.
12.40 – Kremlj: Sumnja na trovanje Abramoviča nema nikakve veze s realnošću
Sumnja na trovanje ruskog milijardera Romana Abramoviča na mirovnim pregovorima ranije ovog meseca nema nikakve veze sa realnošću, saopšteno je iz Kremlja, a prenosi agencija Rojters.
Ruska strana poručuje da je čitava priča deo „informacionog rata“.
Kremlj takođe kaže da Abramovič nije zvanični član ruske delegacije u Turskoj – iako je prikazan na pregovorima sa Ukrajinom.
12.20 – Konašenkov: Pogođeno skladište goriva u Rivnenskom regionu
Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov izjavio je da su visoko preciznim krstarećim projektilima pogodili skladište goriva u ukrajinskom regionu Rivne, javila je agencija Anadolija.
Napominjući da je rusko ratno vazduhoplovstvo noću uništilo 68 vojnih ciljeva koji pripadaju ukrajinskoj vojsci, Konašenkov je naveo da su uništena tri komandna centra, četiri raketna sistema protivvazdušne odbrane (tri Buk-M1 i jedna Osa), jedna radio stanica, pet višecevnih raketnih bacača, tri skladišta za gorivo.
Dodao je da su ruski raketni sistemi protivvazdušne odbrane uništili tri ukrajinske bespilotne letelice.
„U noći 28. marta velika baza goriva u naselju Klevan, u regiji Rivne, pogođena je visokopreciznim raketama iz vazduha. Ta je baza bila u blizini Kijeva i obezbeđivala je gorivo za ukrajinska vojna vozila“, kazao je Konašenko.
12.01 – Ukrajinske vlasti: Pogođena zgrada lokalnih vlasti Mikolajeva
Dva tela izvučena su iz ruševina posle ruskog napada na sedište regionalnih vlasti Mikolajeva, grada u blizini Odese, javila je agencija Frans pres s lica mesta.
„Jutros oko 8.45 u gradu Mikolajevu, usled granatiranja i gađanja devetospratnice upravne zgrade, uništen je centralni deo zgrade od devetog do prvog sprata“, navodi se u saopštenju, prenosi Unian.
11.40 – I Abramovič na pregovorima
Ruska novinska agencija RIA je na svom Telegram kanalu podelila sliku Romana Abramoviča kako prisustvuje razgovorima između ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu.
Portparol vlasnika Čelsija kazao je da Abramovič sumnja da je otrovan tokom prethodne runde pregovora.
Kažu da je imao bolove u očima i ljuštenje kože.

11.20 – Delegacije u Istanbulu
Rusku delegaciju u Istanbulu predvodi zamenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin, pregovarač je Vladimir Medinski, dok je šef ukrajinske delegacije David Arahamija.
11.20 – Generalni direktor IAEA u Ukrajini
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi doputovao je u Ukrajinu kako bi pružio tehničku pomoć u osiguranju bezbednosti ukrajinskih nuklearnih objekata, saopštila je ta agencija.
„Rafael Grosi se nalazi u Ukrajini kako bi počeo da pruža hitnu tehničku pomoć u osiguranju bezbednosti nuklearnih objekata u zemlji“, navodi se u saopštenju, prenosi Tass.
Grosi namerava da pomogne u sprečavanju rizika od nesreće koja bi mogla da ugrozi ljude i životnu sredinu, dodaje se u saopštenju IAEA.
10.45 – Nastavljena evakuacija preko tri koridora
U Ukrajini je nastavljena evakuacija stanovništva kroz tri humanitarna koridora, posle jednodnevnog prekida zbog straha od ruskih „provokacija“, saopštile su ukrajinske vlasti.
„Za danas su potvrdjena tri humanitarna koridora“, rekla je potpredsednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk u video snimku objavljenom na Telegramu.
Jedan od koridora odnosi se na evakuacije iz Mariupolja, gde je, prema podacima ukrajinskih vlasti, ubijeno oko 5.000 ljudi od početka ruske invazije na Ukrajinu.
09.15 – Erdogan: I Zelenski i Putin važni prijatelji
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, koji je domaćin nove runde pregovora Moskve i Kijeva, kaže da su i ukrajinski predsednik Zelenski i ruski predsednik Putin „važni prijatelji“.
Dodao je da bi napredak u razgovorima otvorio put liderima da se sastanu – i da bi Turska takođe mogla da bude domaćin tome.
Erdogan je, kako prenosi BBC, takođe rekao ruskom i ukrajinskom timu u pregovorima da obe strane imaju „legitimne zabrinutosti“, ali „da smo došli do trenutka kada razgovori treba da daju konkretne rezultate“.
09.11 – Britansko ministarstvo: Vagner grupa raspoređena na istoku Ukrajine
Plaćenici ruske grupe Vagner raspoređeni su na istoku Ukrajine, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane koje ocenjuje da bi oko 1.000 boraca te paravojne grupe moglo biti raspoređeno u zemlji.
„Privatna ruska vojna grupa Vagner raspoređena je na istoku Ukrajine“, objavilo je ministarstvo na Tviteru.
08.05 – Peskov: Niko u Rusiji ne razmatra ideju upotrebe nuklearnog oružja
Niko u Rusiji ne razmatra ideju upotrebe nuklearnog oružja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu američkoj stanici PBS.
Peskov je odgovorio odrično na pitanje da li je predsednik Vladimir Putin ranije sugerisao da bi Rusija upotrebila atomsko naoružanje ukoliko se treća strana umeša u konflikt u Ukrajini.
07.50 – Vučić: Spremni smo da ponudimo Beograd ruskim i ukrajinskim pregovaračima
Ako neko misli da je Beograd najbolje mesto za pregovore, Srbija je spremna da ponudi svoju prestonicu ruskim i ukrajinskim pregovaračima, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u emisiji „Ćirilica“ televizije Hepi.
„Ne mešamo se ni u šta, ali ako neko misli da je Beograd najbolje mesto – spremni smo da ponudimo Beograd ruskim i ukrajinskim prijateljima za pregovore“, rekao je Vučić povodom izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da bi Beograd mogao biti dobro mesto za rusko-ukrajinske mirovne pregovore.
07.45 – Japan ne želi da plaća ruski gas u rubljama
Glavni sekretar japanske vlade Hirokazu Macuno izjavio je da će se od japanskih komapnija tražiti da odbiju ako Rusija zatraži plaćanja u rubljama za ekonomske transakcije, posebno u energetskom sektoru.
Rusija je prošle nedelje zahtevala da „neprijateljske“ zemlje moraju da plaćaju svoj gas u rubljama, a ne evrima, nakon što su se Sjedinjene Države i evropski saveznici udružili u nizu sankcija usmerenih na Rusiju.
07.40 – Nova runda pregovora
U Istanbulu danas počinje nova runda rusko-ukrajinskih pregovora u pokušaju okončanja rata u Ukrajini, koji je počeo 24. februara ulaskom ruske vojske u tu zemlji.
Ruski pregovarači stigli su u ponedeljak uveče u Istanbul, gde je 10. marta već održana jedna runda razgovora na nivou ministara spoljnih poslova, ali nije rezultirala napretkom.
Razgovori su potom nastavljeni onlajn.
Jedna od važnih tačaka pregovora tiče se „bezbednosnih garancija i neutralnosti“ Ukrajine, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i dodao da se to pitanje temeljno proučava.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da nema nekih očekivanja zbog nedostatka značajnog napretka u dosadašnjem toku pregovora.
Prema podacima UN-a, sukob je primorao dosad gotovo 3,9 miliona Ukrajinaca da napuste zemlju.