Američki državni sekretar Marko Rubio i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov počeli su u Rijadu pregovore o obnavljanju rusko-američkih diplomatskih odnosa i o završetku rata u Ukrajini. "Dve klasične imperije vode pregovore o tome šta da rade sa državom koja je 'kost u grlu' njihove saradnje", kaže politikolog Aleksandar Đokić.
„U ovoj fazi ne treba očekivati neke prepreke, jer je ovo uvod oko formata u kom će se pregovori voditi“, kaže politikolog Aleksandar Đokić u emisiji N1 Studio Live.
Kako je kazao, SAD su promenile svoju prirodu – teže da postanu klasična imperija, čemu teži i Rusija.
Imamo faktički dve klasične imperije koje vode pregovore o tome šta da rade sa državom koja je „kost u grlu“ njihove saradnje, a ni jedna ni druga ne žele da ustupe previše, navodi sagovornik N1.
„I Rusija i SAD raspravljaju oko objekta“, kaže Đokić.
Tramp je, kako je istakao, uzeo na sebe da govori umesto Ukrajine, i zbog takvog tretmana su njeni građani razočarani.
Prema njegovim rečima, pozicija SAD će više nalikovati nečemu što je Minsk 3, odnosno Ukrajina koja ne bi prihvatila suverenitet Rusije nad okupiranim teritorijama, ali koje bi de facto ostale pod kontrolom Moskve. Ukrajina bi u tom slučaju ostala na neki način povezana sa Zapadom.
„Rusija bi htela ono što je tražila u Istanbulu – da Ukrajina bude odsečena od Zapada, da bude demilitarizovana. Da se napravi Ukrajina na milost – nemilost Rusiji koja bi radila tako da tamo instalira svoju vlast. To bi bila Ukrajina koja ne bi mogla da se odbrani od Rusije“, naveo je on.
Pobeda Rusije značila bi, kako kaže sagovornik N1, da Ukrajina bude u podređenom položaju, dok pobeda SAD, ne bi bila ni podeda Rusije ni Ukrajine.
„Ukrajina bi prevashodno želela bezbednosne garancije, da Zapad iza nje stane“, kaže Đokić.
Ustupci Rusiji, prema njegovim rečima značili bi status kvo i skiidanje dela sankcije, dok bi Rusija mogla sići sa maksimalističke pozicije na kompromisnu koje nude SAD.
Koja je pozicija Evrope?
Uoči pregovora u Rijadu u Parizu je održan hitan sastanak evropskih lidera kako bi definisali zajednički odgovor na stavove američke administracije o Ukrajini.
Evropske sile zauzimaju ujedinjenu poziciju sa Ukrajinom, shvatajući da su sa Ukrajinom ostavljeni nasamo.
Ne svojom voljom, Ukrajina se postavila kao vojna granica između Rusije i Evrope, smatra Đokić navodeći da je transformacija SAD možda pozitivnija motivacija za Evropu da shvati da socijalna davanja, solidarnost, tolerancija…ne mogu više da joj budu prioritet već će morati da bude ozbiljan naoružan, ekonomski stabilan blok u svetu.
„Moraće da se vrati ekonomskoj, vojnoj tradiciji“, ocenjuje sagovornik N1.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare