Stoltenberg: Rusija ne odustaje od gomilanja vojske u blizini Ukrajine

Svet 07. jan 202220:11 36 komentara
John Thys/AFP

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg isključio je mogućnost obustave daljeg širenja alijanse, čime je odbacio ključni deo zahteva Rusije za ublažavanje tenzija oko Ukrajine.

„Nećemo praviti kompromise sa osnovnim principima, uključujući pravo svake države da odlučuje o svom putu i bezbednosnim aranžmanima u kojima želi da učestvuje“, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Posle vanrednog sastanka šefova diplomatija država članica NATO-a, Stoltenberg je kazao da Rusija ne odustaje od gomilanja vojske u blizini Ukrajine koje je podstaklo strahovanja Kijeva i Zapada od moguće ruske invazije na Ukrajinu.

POVEZANE VESTI

„Vidimo oklopne jedinice, vidimo artiljeriju, vidimo vojnike spremne za borbu, vidimo opremu za elektronsko ratovanje i vidimo mnoštvo različitih vojnih sposobnosti“, naveo je Stoltenberg.

Dodao je da gomilanje ruske vojske blizu Ukrajine, u kombinaciji sa bezbednosnim zahtevima Rusije i iskustvom njenog vojnog angažmana u Ukrajini i Gruziji „šalje poruku da postoji stvarni rizik od novog oružanog sukoba u Evropi“.

Ministri spoljnih poslova država članica NATO-a razgovarali su danas putem video veze o ukrajinskoj krizi i ponudi Moskve za njeno okončanje, u okviru priprema za predstojeći Savet NATO-Rusija.

Prvi sastanak Saveta NATO-Rusija posle više od dve godine biće održan u sredu u Briselu, a ambasadori članica NATO-a imaće priliku da uživo razgovaraju sa ruskim izaslanikom. To je jedan u nizu sastanaka predstavnika NATO-a, SAD, Rusije i OEBS, zakazanih za sledeću nedelju.

Glavna tema Saveta biće predlozi ruskog predsednika Vladimira Putina o sklapanju bezbednosnih sporazuma. Kremlj je nedavno objavio nacrte dva dokumenta, bezbednosnog ugovora Rusije i SAD i bezbednosnog sporazuma Moskve i NATO-a, u vreme sve većih tenzija zbog nagomilavanja ruskih vojnika u blizini Ukrajine.

Rusija, koja negira da planira napad na susednu Ukrajinu, zatražila je garancije da se NATO neće širiti na tu zemlju i druge bivše sovjetske republike, da neće rasporedjivati oružje na tim teritorijama i da će prestati da izvodi vojne vežbe u blizini ruske granice. Na te zahteve koje je iznela u nacrtima dokumenata Rusija očekuje odgovor SAD i NATO-a do kraja januara.

Moskva bi zauzvrat poštovala medjunarodne obaveze koje je preuzela u vezi sa ograničavanjem vojnih vežbi i obustavom provokativnih letova i drugih oblika neprijateljstava niskog intenziteta.

Problem je, medjutim, što bi prihvatanje takvog sporazuma značilo da NATO treba odbaci ključni deo svog osnivačkog ugovora. Prema članu deset Vašingtonskog sporazuma iz 1949. godine, NATO može da pozove bilo koju evropsku zemlju koja može da doprinese bezbednosti u severnoatlantskom području i da ispuni obaveze koje proističu iz članstva u alijansi.

Odnosi Rusije i Zapada pali su na najniži nivo od kraja Hladnog rata pošto je Moskva 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim i počela da podržava proruske separatiste na istoku Ukrajine.

Savet NATO-Rusija osnovan je pre dve decenije, a sastanak u sredu biće prvi od jula 2019. godine. Zvaničnici NATO-a navode da je Rusija odbijala da učestvuje na sastancima dok je pitanje Ukrajine bilo na dnevnom redu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare