Izabrani predsednik SAD Donald Tramp ustalasao je svet izjavama o američkom preuzimanju Panamskog kanala i Grenlanda. Pre nagoveštaja da bi SAD mogle da vrate jedan od najvažnijih pomorskih puteva pod svoju upravu, Tramp je izneo niz lažnih optužbi na račun panamskih vlasti i Kine. Stručnjaci negiraju mogućnost upotrebe vojske, ali navode da razloga za zabrinutost zbog kineskog prisustva zaista ima.
Za razliku od Grenlanda, koji uprkos više pokušaja nikada nije postao američki, Panamski kanal su izgradili Amerikanci i decenijama njime upravljali, sve dok nije „vraćen“ državi na čijoj teritoriji se nalazi.
Uoči izjava o ponovnom uspostavljanju kontrole nad ovom izuzetno značajnom pomorskom rutom, Tramp je izneo niz optužbi na račun Paname, lažno optužujući tamošnje vlasti da su dozvolile kineskim vojnicima da kontrolišu vitalni pomorski put, koji povezuje Atlantski i Tihi okean. Panama je okrivljena da, u saradnji s Kinezima, američkim brodovima naplaćuje previsoke naknade za korišćenje kanala, piše Njujork tajms.
Tramp je zapretio Panami da ukoliko ne ukine previsoke takse za američka plovila pošto on stupi na dužnost u Beloj kući, SAD će zahtevati da im se vrati kontrola nad kanalom „u potpunosti, brzo i bez pitanja“.
Njujork tajms piše da je nejasno šta je pojačalo Trapovu opsesiju Panamskim kanalom, iako su mnogi republikanci godinama unazad osporavali sporazum kojim se kanal predaje na upravu Panami.
Ronald Regan je tokom svoje kampanje za predsednika SAD govorio da su SAD zakoniti vlasnici Panamskog kanala, ističući: „Mi smo ga kupili, mi smo ga platili i mi smo ga izgradili“.
Čiji je Panamski kanal?
Kanal koji bi povezao dva okeana i tako skratio put brodovima prvi su pokušali da izgrade Francuzi, ali u tome nisu uspeli. Na kraju su to uradile SAD između 1904. i 1914. godine, na osnovu čega je administracija u Vašingtonu decenijama upravljala njime.
Njujork tajms podseća i na ulogu SAD u stvaranju same panamske države. Početkom 20. veka panamska prevlaka je bila deo Kolumbije. Kada je Kolumbija odbila predloženi sporazum za kanal, SAD su podstakle pobunu koju su rado podržale kolumbijske severne provincije, što je na kraju dovelo do stvaranja Republike Paname. Američka mornarica je tada sprečila kolumbijske trupe da uguše pobunu.
Američko upravljanje kanalom stvorilo je velike tenzije u novoosnovanoj državi. Veliki antiamerički neredi izbili su 1964. godine i to u zoni kanala koju su kontrolisale SAD. Neredi su doveli do pregovora i redefinisanja postojećih sporazuma, tako da su predsednik SAD Džimi Karter i panamski predsednik Omar Efraim Torihos 1977. potpisali novi sporazum koji je garantovao stalnu neutralnost Panamskog kanala. Posle perioda zajedničkog upravljanja, sporazum je predviđao potpuno povlačenje SAD do 2000. godine.
Panama je punu kontrolu nad kanalom preuzela 1999. godine, od kada ovom pomorskom rutom upravlja Panamska kanalska uprava.
Karter, koji je preminuo 29. decembra, malo pre nego što će Donald Tramp izreći svoje pretnje, smatrao je da je potpisivanje sporazuma s Panamom bilo veliko postignuće i da je to njegova zaostavština, što je i svet priznao.
Sadašnji predsednik Paname Hoze Raul Mulino odgovorio je na Trampove pretnje ističući da svaki kvadratni metar kanala i njegovo susedno područje pripadaju Panami.
On je negirao i optužbe da Panama američkim plovilima naplaćuje previsoke naknade, ističući da tarife koje brodovi plaćaju nisu određeni iz hira. Zvaničnici su pojasnili da sve države plaćaju iste naknade, a da one variraju zavisno od veličine broda.
Istina je, međutim, da su takse porasle od 2023. godine, kada se Panama suočila s teškom sušom, izazvanom kombinacijom fenomena El Ninjo i klimatskim promenama. Što se Trampa tiče, sve to je prevara.
Panamske vlasti su bile prinuđene da smanje broj plovila koja mogu da prođu kroz kanal kako bi sačuvale rezerve pijaće vode u jezeru Gatun, koje istovremeno služi kao glavna rezervna akumulacija iz koje se kanal puni u sušnim danima.
Trampov portparol je rekao da pošto su SAD najveći korisnik kanala, povećanje tarifa najviše pogađa američke brodove.
Koja je kineska uloga u Panamskom kanalu?
Kineski vojnici ne upravljaju Panamskim kanalom, kako to tvrdi Tramp, navodi Njujork tajms u svom tekstu.
„Za ime Boga, nema kineskih vojnika u kanalu. Svet može da dođe slobodno da poseti kanal“, poručio je predsednik Paname.
Međutim, činjenica je da firma iz Hong-konga, CK Hačison holdings, upravlja dvema lukama na ulazu u kanal. Neki eksperti tvrde da prisustvo ove firme izaziva zabrinutost SAD po pitanju konkuretnosti i bezednosti.
Američki eksprert za bezbednost i međunarodne odnose Rajan Berg za Njujork tajms navodi da CK Hačison verovatno imaju podatke o svim brodovima koji prolaze kroz Panamski kanal. Ne bi bilo prvi put da Kina koristi svoje brodske i pomorske poslove za prikupljanje obaveštajnih podataka u inostranstvu i špijuniranje.
„Kina sprovodi, ili bi mogla da sprovodi, određene elemente kontrole, čak i bez ikakvog vojnog prisustva. Mislim da bi u tome mogao da se nalazi razlog za zabrinutost“, rekao je Berg za NY tajms.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je 7. januara da će Kina uvek poštovati suverenitet Paname nad Panamskim kanalom.
Kina je drugi najveći korisnik kanala posle SAD. Panama je 2017. godine prekinula diplomatske veze s Tajvanom i priznala suverenitet Kine nad ostrvom, što je Peking proglasio velikom diplomatskom pobedom.
Mogu li SAD da povrate kontrolu?
Njujork tajms zaključuje – ne tako lako. Predsednik Paname je jasno stavio na znanje da kanal nije na prodaju. On je istakao da sporazumi garantuju neutralnost Panamskog kanala i otvorenu i slobodnu plovidbu za sve zemlje.
Mik Mulvani, nekadašnji Trampov šef kabineta, smatra da su pretnje izabranog predsednika deo pregovaračke taktike kako bi se spustili kriterijumi druge strane.
„Ne mogu da zamislim američke trupe kako preuzimaju kanal, ali mogu da zamislim nekoga tamo ko se češe po glavi i pita: ‚Da li je Donald Tramp dovoljno lud da uradi tako nešto‘“, rekao je Mulvani za medije.
Berg navodi da je panamski predsednik proamerički nastrojen i da se očekuje da bude Trampov bliski saveznik po mnogim pitanjima, od kojih je jedno i ilegalna migracija.
Za razliku od drugih republikanaca, koji su osporavali postojeće sporazume, Trmap je rekao da ne isključuje mogućnost da upotrebi vojsku kako bi povratio Panamski kanal. Zakoni mu daju pravo na to, dok po ustavu – Panama nema vojsku.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare