Da li predsednik Srbije izlazi iz svojih ustavnih ovlašćenja? Ovo pitanje postavljeno je mali milion puta, ali epiloga nema. Jedini nadležan za takvu ocenu je Ustavni sud, i to tek kad dobije inicijativu za ocenu ustavnosti koju je potpisala jedna trećina narodnih poslanika.
Pošto to nije pokrenuto, N1 se obratio onima koji školuju buduće čuvare ustavnog poretka u Srbiji i poslao identična pitanja svim profesorima ustavnog prava koji predaju na državnim fakultetima u Srbiji. Istaknuti članovi akademske zajednice čija uža specijalnost je Ustav, koji su se osmelili da govore za N1, gotovo je u potpunosti saglasni su da Ustavom garantovane podele vlasti u Srbiji – nema.
Pitanja su glasila:
– Da li je, po vašem mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, od početka svog mandata na mestu predsednika Srbije 2017. godine ijednom izašao iz svojih ustavnih ovlašćenja?
– Ukoliko smatrate da jeste, molimo vas da navedete primer(e) koje biste istakli, kako u ovoj anketi, tako i u razgovoru sa svojim studentima.
Na ova pitanja odgovorile su obe profesorke ustavnog prava sa Pravnog fakulteta u Nišu, jedan od dvoje profesora koji ovaj predmet predaju na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, dok je jedan od dvojice profesora ustavnog prava sa Pravog fakulteta u Beogradu pristao i da odgovori na pitanja i komentariše, dok je drugi odbio da učestvuje u anketi ali je svoje mišljenje o ulozi predsednika detaljno obrazložio.
Na upit N1 nije odgovorila profesorka ustavnog prava sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu Nataša Rajić, profesorka ustavnog prava u Kragujevcu Jelena Vučković, kao ni Bojan Bojanić sa Pravnog fakulteta u Prištini.
Na državnom univerzitetu u Novom Pazaru uopšte ni nemaju profesora ustavnog prava, potvrdio je za N1 šef studijskog programa prava Milan Kostić, dodajući da je konkurs još uvek u toku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pre skoro tri godine poslednji put spustio je ruku na Ustav i izgovorio reči:
„Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti … poštovanju i odbrani Ustava i zakona“
Kada je predsednik spustio ruku sa Ustava, usledio je aplauz članova Vlade koji nije prestao do dana današnjeg. Aleksandar Vučić je, međutim, te iste ministre nastavio da obilazi i kinji na sednicama Vlade.
„Nađite rešenje, Darko. I ti, Jelena, kad ideš sa zakonom pred Skupštinu, što nisi izašla dva meseca ranije? Nego sad mora. Ma nemoj. Što nisi izašla dva meseca ranije, tri meseca ranije? Nemoj da mi odgovaraš,“ rekao je Vučić na nedavnoj sednici Vlade.
Kada je isti taj predsednik javnosti ekskluzivno pokazivao dokumentaciju koja je dotad bila dostupna samo Vladi Srbije, tvrdeći da je odgovorio na sve zahteve akademaca, studenti Pravnog fakulteta u Novom Sadu odgovorili su mu da nije nadležan. To su naučili na predmetu Ustavno pravo.
„On se usuđuje da predsedava sednicama Vlade praktično, on se bavi ekonomijom, finansijama, građevinom, saobraćajem, budžetom i svime onim čime se zapravo bavi izvršna vlast. On toj izvršnoj vlasti, u podeli vlasti uopšte ne pripada“, kaže za N1 profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Novom Sadu Slobodan Orlović.
Profesorka ustavnog prava sa Pravnog fakulteta u Nišu Irena Pejić kaže da svojim studentima predaje o odgovornosti vlade i ministara.
„Dakle, ministar je odgovoran Vladi, predsedniku Vlade i Narodnoj skupštini. To je kraj. I kad bi meni student rekao da je ministar odgovoran predsedniku republike, nažalost, ne bi položio. A mi u stvarnosti to imamo,“ kaže Pejić.
Njena koleginica iz Niša Maja Nastić kaže da predsednik republike ima značajan legitimitet jer se bira na neposrednim izborima, ali se nametnuo kao centralna politička figura — imao je ključnu ulogu u formiranju vlade, iako se njegov obim nadležnosti nije menjao.
„Želeći da u svojim rukama zadrži konce izvršne vlasti, predsednik Republike se opredeljivao za one mandatare koji mu ne mogu parirati u pogledu političke moći. To je umnogome oblikovalo odnos Vlade i predsednika Republike, te je često predsednik Republike preuzimao vođenje politike države, iako je to nadležnost Vlade,“ navodi profesorka Nastić.
Posebno je istakla postupanje predsednika tokom epidemije koronavirusa.
„U praksi se predsednik Republike nametnuo kao centralni autoritet u donošenju propisa, najavljujući uvođenje mera ili njihovu izmenu u direktnim televizijskim prenosima, iako su one formalno usvajane na sednicama Vlade. Paradoks je u tome što je prethodni Ustav Srbije (1990) sadržao snažna ovlašćenja predsednika Republike u vanrednim okolnostima. Važećim Ustavom se želeo izbeći taj scenario, uvođenjem aktivnije uloge Vlade, ali se to u praksi nije realizovalo,“ kaže Nastić.
Na predmetu Ustavno pravo studenti se prvenstveno uče kako se Ustav poštuje, a ne krši, kaže profesor Tanasije Marinković, koji taj predmet predaje na Pravnom fakultetu u Beogradu. Ali stvarnost koja nas okružuje tera studente da sami započnu debatu, a profesorska dužnost je da kažu istinu.
„Očigledno to radi sa namerom da sebi prisvoji više vlasti nego što Ustav to dopušta, jer Ustav podrazumeva podelu vlasti. U tom smislu, predsednik republike zloupotrebljava svoj položaj,“ navodi on.
Predsednik Srbije se, između ostalog, hvalio kako je imao uvid u snimak nesreće na naplatnoj rampi u Doljevcu, proglasio Milana Radoičića nevinim za slučaj ubistva Olivera Ivanovića pre nego što je istraga okončana i saopštavao odluke o zdravstvenim merama za vreme epidemije koronavirusa.
„Povreda Ustava nije politička sintagma. To je ustavna, pravna sintagma. To je, u stvari, najteže krivično delo koje visoki funkcioner može da izvrši tako što obavlja svoju funkciju. Kad mi kažemo to nešto, mi moramo da imamo dokaze da je i izvan toga išlo. Mi smo imali u direktnom prenosu zajedničku sednicu Vlade i predsednika republike gde se predsednik meša u aktivnosti Vlade, vodi politiku, znači vodi i utvrđuje politiku što je inače isključiva nadležnost Vlade,“ navodi profesorka Irena Pejić.
Svi profesori ustavnog prava koji su odgovorili na pitanja N1 složni su u oceni da predsednik izlazi iz svojih ustavnih ovlašćenja.
Osim jednog, koji je otvoreno podržao predsednika u kampanji 2017. godine da bi dve godine nakon toga postao sudija Ustavog suda.
Vladan Petrov odbio je da odgovori na konkretna pitanja N1, ali sa obrazloženjem — da je sudija Ustavnog suda koji bi o tome većao „ako bi se parlamentarna opozicija jednog dana za to odlučila“, ali je naveo da je pitanje vrlo kompleksno.
Od Miloševića, preko Tadića, do današnjeg Vučića…
Kako kaže, pitanje povrede Ustava se uvek postavljalo pojačanim intezitetom kad je predsednik Republike istovremeno bio i osoba sa ubedljivo najjačom političkom moći u tom sistemu, od Miloševića, preko Tadića, do današnjeg Vučića.
„Neki smatraju da je to jedna dekorativna formulacija koja govori o predsedniku koji predstavlja državu u zemlji i inostranstvu, a neki, poput mene, da je reč o daleko kompleksnijoj ulozi moderatora između političkih vlasti i nekoga ko ima zadatak da vodi i oličava državu u njenom punom kapacitetu. Poimanje instituta „povrede Ustava“ nije moguće bez sagledavanja naše bliže ustavne istorije, ustavne i političke prakse, autoritarnih odlika naše političke kulture itd,“ navodi Petrov.
Da li je srpska politička kultura zaista autoritarna? Možda, ali nijedna nije bila autoritarnija od ove.
„Bivši predsednik Boris Tadić je održavao sednice Vlade u sedištu svoje stranke, Demokratske stranke u Krunskoj ulici, ali ovaj sistem je toliko nadograđen i ustrojem po nekom načelu subordinacije da se niko od ministara, pogotovo predsednici Vlade, ne usuđuju ni na koji način da protivreče predsedniku republike, iako on za te poslove, koji su u njihovoj nadležnosti, uopšte nije ovlašćen“, kaže profesor Slobodan Orlović.
Kad novinari N1 samog predsednika pitaju po kom osnovu radi nešto, napominjući da to nisu njegova ustavna ovlašćenja, Vučić lakonski odgovara da samo radi na razvoju Srbije.
„Nastaviću to isto da radim, hvala vam na tome što ste me podstakli da odgovorim na to pitanje, činiću to i ubuduće“, poručuje Vučić.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare