Šabić: Javna preduzeća ne daju podatke, vlast ne reaguje

Vesti 09. dec 201508:41 > 09:33
N1

Telekom Srbija i Srbijagas su bez konkurencije kada su u pitanju javna preduzeća koja ne daju podatke koji se od njih traže, kazao je u Novom danu poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić. Država i ministarstva stimulišu takvo ponašanje, jer niko nije prekršajno gonjen, dodaje.

Upitan kako bi ocenio odnos državnih organa prema poštovanju Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja, rekao je da postoji pomak, i da je situacija sigurno bolja nego pre 10 godina, kada je donesen. Ali, naglašava, ipak nisu zadovoljni, a u prilog tome idu i hiljade žalbi koje se upućuju Povereniku.

Kako navodi, težište problema se sada preselilo tamo gde je novac. „Dakle, u javna preduzeća i u ekonomske poslove, i to je indikativno sa stanovišta jednog fenomena kakav je korupcija“, kaže Šabić dodajući da je činjenica da vlast ne reaguje kako treba, i da je tu problem.

Interesantno je, kaže poverenik, da je izveštaj koji je napisao o tome otišao u parlament, a da nikad nije razmatran i da je završio u nekoj fioci.

Govoreći o javnim preduzećima, ističe da su građani Srbije vlasnici svega toga, i da upravo oni koji im uskraćuju informacije pothranjuju sumnju u to kako se troši novac iz budžeta.

 Javna preduzeća, kako navodi, plaćaju milionske kazne, ali nastavljaju po svom. Prva dva mesta, bez konkurencije, pripadaju Telekomu i Srbijagasu, dodaje.

Telekom Srbija uredno plaća kazne, kaže Šabić, dodajući da se radi o milionskim iznosima. To javno preduzeće je podnelo oko 30 tužbi protiv Poverenika i sve su odbačene, dodaje Šabić.

Problem je, kako ističe, što jedno veliko preduzeće rezerviše poziciju da kaže: zakon za nas ne važi.

On naglašava da tri godine niko u Srbiji nije prekršajno gonjen od strane nadležnih ministarstava, pre svega pravde i državne uprave. Nešto je pokrenuto posle mog razgovora sa ministarkom Kori Udovički, kaže Šabić.

Ako ministarstva to ne rade, svakako da može da se nađe drugo rešenje.

„Dajte Povereniku ovlašćenje da on pokreće prekršaje“, kaže Šabić, dodajući da bi sigurno tako nešto imalo više efekata.

Sadašanja „pravila“ stimulišu ovakvo ponašanje javnih preduzeća, ocenjuje poverenik, jer nećete biti kažnjeni, ili ćete kaznu platiti javnim novcem.

Komentarišući slučaj Bratislava Gašića, i nepristojne izjave upućene novinarki B92, Šabić je rekao da je tako nešto skandalozno, i da nije prvi put da se funkcioneri ponašaju tako. „Postoji dramatičan problem u komunikaciji funkcionera sa novinarima i u komunikaciji sa ženama“, navodi Šabić.

Stranke u parlamentu nisu se juče dogovorile oko izmena Krivičnog zakonika, a ponovo nije usvojen predlog poslanika DS Dragana Šutanovca da se osobama osumnjičenim za nasilje u porodici oduzme oružje, ukoliko ga poseduju.

Šabić napominje da živimo u društvu gde u Ustavu stoji jedna fina odredba koja se zaboravlja – da se vlast ne sme potčiniti sebi.

„Kod nas se svemu pristupa kroz kriterijum ko je predložio, a ne šta je predložio“, kaže Šabić dodajući da će ovakvi ishodi postojati sve dok se ne rešimo tog kompleksa i partokratskog sindroma.

Osvrnuo se i na nezavisna tela u državi, i ocenio sličan problem vidimo i tu: „Čim pokažete da ste nezavisni, vi ste strano telo, predmet ste ktritike, saplitanja…“

Masa društvenih mehanizama ne funkcioniše, kaže poverenik i dodaje da je mnogo žena ubijeno, a da se kasnije ispostavljalo da se znalo za nasilje nad njima. „Prema mom mišljenju, treba primeniti najradikalnije mehanizme“, dodao je.

Upitan da li će Srbija biti izložena većem pritisku da uskladi spoljnu politiku sa spoljnom politikom Evropske unije, nakon što otvorimo prva poglavlja, Šabić podseća da smo potpisivanjem SSP preuzeli obavezu da naš pravni sistem usklađujemo sa pravilima EU.

Međutim, ne treba da nam to bude jedini i osnovni stimulans, dodaje poverenik. „Ono što je dobro u standardima EU trebalo bi sami da uradimo, a ne da čekamo otvaranje poglavlja“, kaže Šabić i dodaje da mu je interesantno da uvek čekamo da dođe do pritiska, kao da nismo sami sposobni da uredimo i prilagodimo standarde.

Na konstataciju da nam se često spočitava da su nam zakoni dobri, a da ne valja primena, poverenik kaže da se ne slaže sa tim stavom. Zakon koji se ne primenjuje nije dobar zakon, dodaje on. Država mora da donosi propise da se oni dosledno primene, a ako se ne primenjuju, onda treba da se menjaju, ističe.

O kuljanju informacija u medijima, otpuštanjima, policiji…

Šabić je nedavno izjavio da u medijima ima dosta poverljivih informacija koje ne bi smele da budu objavljene.

Poverenik je ponovio ranije izrečenu konstataciju da informacije kuljaju u medijima, i istakao da dolaze iz izvora iz kojih nikako ne bi smeli – iz državnih organa. Dolazi do relativizacije svega, kaže poverenik. On dodaje da novinari imaju jedan od najboljih kodeksa koje je pročitao, a u kom stoji da čak i ukoliko državni organi „puste“ informacije od izuzetne važnosti, medij ne treba da ih objavi. Dakle, greška državnog organa ne daje pravo kršenja etike, ali to se brutalno krši, kaže Šabić.

Jedna od mera od koje svaka vlast beži sa sprovođenjem je racionalizacija javnog sektora. Upitan da prokomentariše najavljena otpuštanja, Šabić kaže da je to problem koji se godinama provlači.

„Naš problem nije samo veliki aparat… I nije toliko veliki, koliko je skup, jer mi smo siromašno društvo“, kaže Šabić.

Kako navodi, ne sme zaboraviti još jedan problem.

„Mi na nizu mesta gde bi trebalo da imamo snažan mehanizam (naročito na onim mestima koja se tiču zaštite građana) gotovo da nemamo ljude, a na mnogo mesta gde su suvišni, ima ih mnogo“, ističe Šabić.

Govoreći o policiji, gde je u toku prikupljanje i obrađivanje podataka o zaposlenima u cilju pravljenja spiskova u svrhu otpuštanja, kazao je da je razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova.

Šabić je istakao da sve što se dešava mora da bude u skladu sa zakonom, da ne sme da bude proizvoljnosti, improvizacije, niti bilo čega što bi dovelo do toga da nečija sudbina zavisi od nečije volje.

On je naveo da se procena policijskih službenika vrši na osnovu unutrašnjih provera. „A mi godinama nemamo Zakon o bezbednosnim proverama“, kaže Šabić dodajući da je više puta apelovao da se donese.

Odatle i sumnja da može doći i do stranačke čistke, dodaje.

Komentarišući slučaj Ćuruvije i ubijenih novinara, rekao je da je jasno da je to poraz svih vlasti, da je na samom početku neko namerno sklanjao pretpostavke neophodne za samo vođenje postupka i da je tragično to što posle 16 ili 20 godina nismo zatvorili tu priču.

Celo gostovanje pogledajte u videu ispod: