Vrnjačka Banja leglo divljih deponija

Vesti 10. dec 201518:31 > 18:33
N1

Paradoksalno, ali najpopularnija srpska banja - Vrnjačka Banja - leglo je divljih deponija. Najnovija je nastala letos u jednom od okolnih sela tik uz Zapadnu Moravu. Meštani besne, u opštini za N1 kažu da se na takav divlji način, otpad u najposećenijoj srpskoj banji odlaže već dve decenije.

Banja za turiste, ali i smeće Vrnjčana. Banjalo se đubre pre šest meseci. Istu sliku N1 beleži i pola godine kasnije. Sve što meštani Vrnjačke banje bace gradsko komunalno strovali u okolne potoke.

Doziva ih meštanin koji se očigledno ne zove slučajno Golub. U Banji je prepoznatljiv kao lokalni ekolog. Brine o prirodi i životinjama, ali i zbog toga što su neke od bara bogate ribom i retkim pticama postale divlje deponije.

„Jer ako mi dozvoljavamo sebi da zagadimo vodu u našoj turističkoj oštini, onda ne znam šta mi dalje planiramo u našem daljem razvoju“, kaže Golub Cvetković.

Na udaru je i poljoprivreda – čuvena razvojna šansa Srbije. Rad na njivi ometa smrad, ali i identifikovani leteći objekti.

„To se raznose najloni, kese, sve se nosi po polju. Ja ne znam da l’ to ima negde u svetu, da l’ oni gledaju u ovu državu drugde šta se radi, kako se radi“, pita se meštanin Miloš Sarić.

Sve dodatno koplikuje, jer su nadležni smeće udomili tik uz Zapadnu Moravu. Ista slika od bare do bare, a ukupno se četiri dave u smeću na terioriji Vrnjačke Banje. Koliko je šteta dugoročna pokazuju samo podatak da se platične kese razgrađuju i do hiljadu godina.

Na sve je tačku stavio republički inspektor za životnu sredinu Dragan Nićiforović, pokretanjem zakonskog postupka, pa trenutno o vrnjačkoj životnoj sredini umesto komunalaca brinu sudije.

„Prosto mi je neshvatljivo da neko tako ko je odgovoran i ko je zadužen za održavanje čistoće i za održavanje zaštite životne sredine baca smeće i čini jedan po meni zločin, da ne kažem tešku reč, ali prekršaj, jak prekršaj“, kaže Nićiforović.

Divljim potezima dolazi kraj, tvrdi predsednik opštine Boban Đurović. Priroda je sada samo privremena stanica, a platili su da do kraja godine smeće odavde odlazi na deponiju u Lapovo.

„Ali to je namet za budžet gde ćemo mi morati u budžetu u 2016. godini da imamo upravo za ove namene predviđeno negde oko 16-17 miliona dinara, to je naravno na uštrb nekih investicija, ali prosto da bismo rešili problem komunalnog otpada dok država ne uredi sistemski rešavanje kroz regionalne deponije mi moramo na ovakav način raditi“, poručuje Đurović.

Tvrde da će im da očiste ono što su zagadili, finansijski pomoći, po obećanju, država u 2016. A odgovornost za dosadašnji nemar na denvnom je redu sledećeg sudskog ročišta već 15. decembra.