EU će proveravati kako sprovodimo sporazum iz Pariza

Vesti 21. dec 201515:33 > 15:35
Reuters

Srbija planira da u narednih godinu dana potpiše i ratifikuje sporazum o klimatskim promenama koji je postignut 12. decembra na konferenciji UN-a u Parizu, rekla je u ponedeljak ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Snežana Bogosavljević Bošković.

Pre 10 dana, na klimatskom samitu u Parizu, usvojen je Međunarodni sporazum o klimatskim promenama. I Srbija je bila među 196 država koje su jednoglasno rekle „da“ planu da se do kraja 21. veka porast prosečnih temperatura ograniči ispod dva stepena Celzijusa. Kako će naša država doprineti smanjenju globalnog zagrevanja?

Ima je kada i gde nije potrebna. I ruši sve pred sobom. Tamo gde je nužna – nema je ni u kapima. I poplave i suše sve više su sa nama, jer i Srbija živi klimatske promene. U poređenju sa Amerikom i Kinom koje su na tronu zagađivača, Srbija nije opasna po globalno zagrevanje. Ipak, u Parizu smo obećali – doprinećemo smanjenju štetnih gasova.

„Načinili smo važan korak, ali se nalazimo na tek na pragu dugog puta“, rekla je ambasadorka Francuske u Beogradu.

Prvi korak Srbija planira da napravi do 2030. Dimnih zagađivača trebalo bi do tada da bude 10 odsto manje u odnosu na 1990. To znači da će glavni zagađivači – termoelektrane morati da budu efikasnije i da koriste energiju vetra ili Sunca.

„Nama su postrojenja iz ’50, ’60, ’70-ih godina. Prosto su neophodne nove tehnologije. A na nama je da uhvatimo voz za taj novi svetski poredak“, kaže Danijela Božanović iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Doprinos Srbije smanjenju globalnog zagrevanja ne bi trebalo da ostane samo na papiru. U planu su i kakve takve mere kontrole. Ujedinjene nacije će svakih pet godina kontrolisati koliko države sprovode svoje obaveze. Međutim, po pitanju klimatskih promena i Srbije neće žmuriti ni Evropska unija.

Poglavlje 27 o životnoj sredini će u Srbiju doneti brojna pravila po pitanju kvaliteta vazduha. Stručnjaci tvrde – Brisel će zanimati i kako sprovodimo ono što smo se obavezali sporazumom u Parizu.

„Dakle, mi realno ne vidimo da je vazduh nešto preterano zagađen, ali ćemo morati da se uklopimo u evropsku politiku kontrolisanja atmosferskog zagađivnaja“, rekao je profesor.

U suprotnom, posledice su kobne, pogotovo po poljoprivredu. Prema istraživanju Ujedinjenih nacija, do 2030. godine prinos kukuruza u Srbiji mogao bi da opadne za 60 odsto, a pšenice će biti 20 odsto manje nego danas. Ako ignorišemo klimatske promene na udaru globalnog zagrevanja biće i šećerna repa.