Agenda za održivi razvoj - na šta se Srbija obavezala?
Terorizam i klimatske promene najveći su problemi sa kojima se čovečanstvo trenutno suočava. U cilju rešavanja tih problema, Ujedinjene nacije su usvojile Agendu za održivi razvoj do 2030. godine.
Sedamnaest ciljeva ove agende moraće da postanu sastavni deo politike svih zemalja članica. Šta se očekuje od Srbije i da li je država spremna na to?
Ujedinjene nacije su u septembru godine za nama presudile: vreme je da države članice okrenu novi list. Među njima i Srbija, čiji je šef - Tomislav Nikolić - potpisom obavezao državu na ciljeve održivog razvoja. A šta su oni uopšte?
Ima ih 17 i na prvi pogled su opšta mesta. Ipak, svaki od ciljeva održivog razvoja ima konkretne zadatke. Tako bi i Srbija do 2030. trebalo da iskoreni ekstremno siromašne tj. ljude koji žive sa manje od 130 dinara dnevno. U istom roku, trebalo bi na primer okončati epidemiju AIDS-a i tuberkuloze. U narednih 15 godina sve potpisnice dokumenta trebalo bi u potpunosti da stanu na put diskriminaciji žena.
Dakle, posla preko glave. A Srbija se za pet meseci nije ni makla. Radna grupa za ciljeve održivog razvoja se sastala samo jednom.
"Ja mislim sad da će taj posao ipak pripasti sledećoj vladi", rekla je ministarka Kori Udovički.
Ako neće, kako tvrde u vladi, ekonomske reforme, one održivog razvoja su se definitivno spotakle o izbore. Kancelarija UN u Beogradu apeluje: životna sredina i kultura su oblasti gde Srbija treba najviše da zavrne rukave.
"Potrebno je da vlada usvoji regulativu, ali ni to neće vredeti ako se promene ne dese u društvu - u svakom vrtiću, školi ili kompaniji", kaže Irena Vojačkov Solorano, šefica Kancelarije UN u Srbiji.
Zato je ključ vašeg razvoja obrazovanje - ukazuju stručnjaci Srbiji na šta da se fokusira u narednih 15 godina.
"Sjajan primer je Singapur koji je skoro 30 odsto budžeta uložio u obrazovanje 20 godina zaredom. To je bio ključ da ljudi tamo postanu konkurentni na svetskom tržištu", kaže Pol Džadž, većnik grada Londona.
Spremni smo da kažemo stop bubanju i da u školama proizvodimo decu koja misle, kažu u Vladi, ali...
"Ono za što smo malo zastali je celokupna naša, da tako kažem, proizvodnja planskih dokumenata povezana sa pristupanjem Evropskoj uniji", dodaje ministarka Udovički.
Dakle, žrtva balansa Srbije između dve unije - Evrope i nacija - tako bi se ukratko mogao trenutno opisati dokument o održivom razvoju. Predsednik je državu na isti olako obavezao i na spisak dodao još jednu međunarodnu obavezu koja je za sada mrtvo slovo na papiru.
Detaljnije u prilogu Adama Santovca:
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas