Oštrijom kaznenom politikom proitv korupcije

Vesti 06. dec 201418:28 > 18:31
Medija centar Beograd

Za uspešnije suzbijanje korupcije u Srbiji potrebna je stroža kaznena politika i zato je prioritet donošenje novog zakona koji bi ojačao nezavisnost i ovlašćenja Agencije za borbu protiv korupcije, rekla je direktortka te institucije Tatjana Babić.

Pojedincima ili političkim strankama se, naime, zbog blage kaznene politike ponekad isplati da naprave prekršaj, navela je ona.

„Kada se tome pridruži uobičajena dužina trajanja sudskih postupaka, onda je jasno koliko je teško zapravo stići do cilja kome težimo“, precizirala je Babić.

Upitana o navodima o zloupotrebama i korupciji u Agenciji, Babić kaže da se u poslednje vreme, povremeno, pojavljuju tvrdnje u pojedinim medijima da u toj instituciji ima korupcije i da postoje određene zloupotrebe u radu koje „nekako čudno“ koincidiraju sa pojedinim odlukama, naročito kada su u pitanju funkcioneri koji su na visokim javnim funkcijama.

Govoreći povodom 9. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Babić je Tanjugu rekla da je zato za instituciju na čijem je čelu prioritet donošenje novog zakona koji će reguisati njen rad.          

Agencija je, dodala je, dugo i temeljno radila na izradi modela novog zakona, uz detaljne konsultacije sa ekspertima EU, a koji je u vidu inicijative u julu ove godine podnet Ministarstvu pravde i svim narodnim poslanicima. O tome je, kaže, informisana i Vlada Srbije.

„Cilj zapravo ove inicijative je pre svega da se ojača nezavisnost agencije. Modelom se predviđa drugačiji sastav odbora agencije, tako što smo predložili da iz ovlašćenih predlagača članova odbora, budu izostavljeni vlada i predsednik Republike. To je vrlo važno“, kaže Babić.

Prema njenim rečima, Agenciji su potrebna veća ovlasćenja radi što efikasnijeg pribavljanja podataka neophodnih za operativan rad.

Agencija za borbu protiv korupcije je od početka ove godine pokrenula 451 postupak protiv funkcionera koji nisu podneli izveštaje o imovini i prihodima i ukupno 130 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka zbog neispunjavanja ove zakonske obaveze, istakla je ona.

Navela je da agencija proverava tačnost i potpunost podataka iz podnetih izveštaja o imovini i prihodima funkcionera i sa njim povezanih lica, i prati imovinsko stanje funkcionera, a u slučaju da utvrdi da postoji nesaglasnost između prijavljenih podataka i stvarnog stanja, o tome obaveštava nadležne državne organe.

Ocenila je da je jedini put za rešavanje krupne, sistemske korupcije sinhrono delovanje svih nadležnih organa, počev od Agencije koja ima prevashodno preventivne nadležnosti, preko policije, tužilaštva i sudova. Babić smatra da bi sudovi trebalo da budu garant da će svaka koruptivna aktivnost dobiti svoj epilog u pravosnažnoj sudskoj odluci.

Navela je da je „sitna“ korupcija veliki problem jer na najneposredniji način pogađa građanina jer se sa njom susreće u svakodnevnom životu, ali da je ona ipak daleko lakše rešiv problem jer bi već šamo poštrovanje kaznene politike moglo mnogo da doprinese.