Migranti štrajkuju glađu na Horgošu, nekima pozlilo

Vesti 25. jul 201613:22 > 19:23
N1

I onako komplikovanu situaciju za izbeglice, teroristički napadi dodatno komplikuju. Gotovo svi su sada pod lupom, a prolaz ka Evropi je sve teži. To, po svoj prilici, važi i za one zaglavljene u Srbiji. Njih 130, koji su u petak pešice krenuli ka Mađarskoj, stigli su nadomak Horgoša i stupili u štajk glađu. Štrajk zbog kog je pojedincima pozlilo.

Kad dobar deo puta od Beograda do mađarske granice prođete peške, a zatim prestanete da uzimate hranu, onda je praktično očekivano da vrlo brzo stvari postanu vrlo dramatične.

Ovakvih scena biće još više, jer stotinak demostranata, osim hrane koja na gomili stoji pored njih, odbija i zaštitu od sunca.

Koliko su odlučni u svojim zahtevima možda najbolje pokazuje mesto koje su odabrali za protest. Iako su šatori za njih pripremljeni, oni su za svoj protest odabrali livadu, gde praktično nema hlada, tako da je jedina zaštita od sunca da se pokriju ćebetom.

Nosite nas u bolnicu jednog po jednog, poručuju oni. Kažu, svojom žrtvom žele da ukažu na patnju svih ostalih izbeglica, pa koliko ko izdrži.

„I ja sam ljudsko biće, i ja patim. Ali imamo snage, za još barem tri, četiri dana sigurno“, kaže Ahmed, izbeglica iz Avganistana.

Za to vreme, nadaju se da će ih Evropska unija čuti i videti i dozvoliti prolaz svim izbeglicama, jer i sami polako shvataju da od dijaloga s Mađarskom nema puno vajde.

„Ovo nije pitanje kojim treba da se bave samo vlade Srbije i Mađarske. Izbeglička kriza je globalni problem i svetski lideri moraju da se sastanu i ponovo razmotre svoju politiku“, smatra Rahul iz Avganistana.

Resorni ministar Aleksandar Vulin danas ih, međutim, nije ni posetio, iako je bio samo nekoliko kilometara dalje, u zvaničnom prihvatnom centru u Subotici, odakle je poslao poruku da država neće tolerisati nasilje, ali da će, ukoliko ne zatraže azil u Srbiji, svi biti deportovani.

„Kršenje zakona ne može da bude realnost. Mi se trudimo i pokazujemo veliko strpljenje, što ne bi uradila nijedna vlada na svetu verovatno, da u međugraničnoj zoni dopusti da se ljudi okupljaju. Ne želimo da upotrebljavamo silu, dokle god su mirni, nećemo upotrebiti silu i nećemo uznemiriti te ljude, ali oni alternativu imaju“, rekao je ministar za rad i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

Ta alternativa za najveći deo njih neprihvatljiva. Najveći deo njih, naime, čine razdvojene porodice, gde je jedan deo ranije uspeo da se domogne Evropske unije, a drugi još čeka ili štrajkuje u horoškoj prašini.