
Demostat, istraživačko-izdavački centar u partnerstvu sa listom Danas uradio je istraživanje rejtinga predsedničkih kandidata dve, odnosno tri nedelje pre izbora.
Rađena je telefonska anketa na uzorku od 1.200 ispitanika od 8. do 14. marta a prema tim rezultatima izlaznost je procenjena na 56 procenata.
Rezultati tog istraživanja pokazuju da bi kandidat SNS-a za predsednika Srbije Aleksandar Vučić osvojio 57 odsto glasova (procenti u odnosu na ukupan broj birača koji kažu da će manje-više sigurno da glasaju).
Sašu Jankovića, prema istraživanju Demostata podržava 11 odsto birača, Vuka Jermića – 9 odsto a lidera radikala Vojislava Šešelja – 8 odsto građana.
Prema rezultatima istraživanja, Ljubiša Beli Preletačević osvojio bi tri odsto glasova a isto toliko dobio bi I lider Dveri Boško Obradović.

Sociolog Srećko Mihailović istakao je da su moguća pomeranja procenata do 2. aprila kada se izbori održavaju, i da bi Preletačević mogao da dobije veći broj glasova i da nije isključeno da "zvezda u usponu dogura i do drugog mesta".
"U ovom ne samo srpski već i svetski ludom vremenu antipolitička politika ima svoju šansu. Može se na Belog gledati sa potcenjivanjem ili kao na nekog ko urušava političku scenu, ali sve su to pokušaji da se ospori njegova preferenca koju dobija od mladih koji su bez posla i kojima je dosta političara", rekao je Srećković.
On je kazao i da preterana prisutnost kandidata ne može da dovede do kontraefekata i da Aleksandar Vučić blizu toga i da bi njegova kampanja mogla da počne da daje i negativne efekte po njegov rejting.
Međutim, kako je dodao, mala je verovatnoća da se ugrozi Vučićev natpolovičan broj glasova, ali ta mogućnost ipak postoji.
Mihajlović je naveo da je Srbija partijska država u kojoj apsolutno dominira Srpska napredna stranka, a da je opozicija urušena i posvadjana.
Prema njegovim rečima, političku kulturu Srbije obeležava autoritarnost gradjana, odnosno dominantna je podanička politička kultura.
Kako je dodao, u Srbiji je velik broj apstitenata jer su gradjani apolitični, ali i zato što im biračko mesto iz raznih razloga mije dostupno. "Gradjani ne podnose političke stranke, čak i oni koji su članovi stranaka, što govori da su se učlanili iz nekog interesa, a ne zog ideologije", dodao je Mihailović.
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.200 građana telefonskim putem i urađeno je za potrebe Demostata.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare