
Slučaj 400.000 ličnih podataka koji su se našli na javnom portalu, za N1 je komentarisao je Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić. Kaže da je za takvu impozantnu bazu potrebna pažnja i tužilaštva i policije, ali i nekakvi forenzičko kriminalistički metodi.
Čak i u konstrukciji u kojoj bismo potpuno isključili da je u pitanju neka službena baza, ili ukoliko bismo isključili da je neko službeno lice učestovalo u tome, mogli bismo da govorimo o ogromnom broju krivičnih dela i po privatnoj tužbi, naveo je.
Kad govorimo o mogućnosti krađe identiteta, ona je realna, ali mi o tome u Srbiji govorimo kao o nečemu što se dešava "tamo negde", dodaje Šabić. Takva tema dobije publicitet kad se, recimo, utvrdi daje premijerov brat "dobio" firmu ma osnovu krađe identiteta, ali taj rizik postoji, kazao je.
Kaže da ne želi da plaši građane, ali da uvek postoji mogućnost, i ima zlonamernih ljudi, koji mogu da, ukoliko dođu u poziciju da pristupe podacima, njih i zloupotrebe na najrazličitije načine - za tipovanje, markiranje, pretnju, krađu identiteta...
Prekršaji se najčešće završavaju zastarelošću, zbog kratkih rokova, navodi. "A što se krivičnih prijava tiče, 30-ak krivičnih prijava koje je poverenik podneo, samo jedna jedina je efektuirana presudom".
Kaže daje skeptičan da će se ovaj slučaj razrešiti jer se nešto slično već dogodilo. Podsetio je da je kompletna baza podataka od 5.200.000 ljudi je učinjena javnom, da je prekršajni postupak koji je Poverenik pokrenuo je zastareo nedavno, a krivični nikad nije pokrenut, iako je, kako je naveo, postojala krivična prijava.
Poverenik nema ovlašćenja, nema ni resursa ni ovlašćenja, da se bavi ovakvim tipom slučaja, dodao je.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare