Stranački kontrolori i Misija OEBS su ključni za regularnost izbora na Kosovu, ali drugih posmatrača tamo nema, rekao je u intervjuu FoNetu izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) Bojan Klačar. Najavljuje da CeSID neće iznositi svoju procenu rezultata, ako drugi krug predsedničkih izbora bude zavisio od tih glasova.
„Iz ugla posmatrača, niko, pa ni CeSID, ne može biti prisutan prilikom glasanja na 90 biračkih mesta na Kosovu“, objasnio je Klačar i dodao da CeSID nema pravo da posmatra izbore na Kosovu, kao što nije mogao ni 2016. i 2014.
Podseća da su stranački kontrolori i predstavnici OEBS-a jedini koji mogu da daju informacije o tome kako je proteklo glasanje na Kosovu, pod uslovom da budu raspoloženi da o tome govore.
„Nažalost, nevladine, neutralne posmatračke misije neće moći da pruže nikakav uvid u podatke i CeSID u svom uzorku neće imati podatke o glasovima na Kosovu“, precizirao je Klačar.
On je najavio da će glasovi sa Kosova prikupljeni sa 90 biračkih mesta biti transportovani do Vranja i Raške.
„Ukoliko se desi situacija da drugi krug bude zavisio od nekoliko hiljada glasova, CeSID neće izaći sa svojom procenom u izbornoj noći, jer je rezultat suviše neizvestan“, rekao je Klačar. Napominje da ne može da se zna kako je glasalo 30.000, 40.000 ili 50.000 ljudi na Kosovu.
Ključnu sliku trebalo bi da nam daju stranački kontrolori kandidata, biće ih tri, jedan iz vladajuće koalicije i dva iz opozicije, naglasio je Klačar. Oni bi, kako je objasnio, morali da se potrude da taj posao na licu mesta urade na najbolji način i da izveste o eventualnim izazovima na samim biračkim mestima ili pri brojanju glasova u Vranju i Raškoj.
Prema rečima Klačara, teško je predvideti da li bi glasovi sa Kosova mogli da presude da li će biti 2. kruga.
„Ako vidimo da zaista ti rezultati mogu da utiču, plus glasovi iz dijaspore i zatvora, u koje takođe nijedna posmatračka misija ne može da ima uvid, mi ćemo da se ogradimo da ne možemo da objavimo finalnu projekciju“, rekao je Klačar.
Kaže da postoji nekoliko diskutabilnih stvari u ovom izbornom procesu i među njih, osim sastava Republičke izborne komisije (RIK) i glasanja na Kosovu, ubrojao i odluku RIK da zapisnik sa biračkih mesta može da se menja u RIK u Beogradu, ukoliko oni nisu dobro popunjeni na biračkim mestima.
Prema njegovim rečima, ima i nekih dobrih novina koje je RIK uvela, kao što su ID kartice za članove biračkih odbora, dodatni zaptivači za vreće sa izbornim materijalom i obuke za biračke odbore.
„Sve vreme govorimo da RIK zakonstki strukturno nije dobro postavljen i dok se ne promeni zakon RIK se kreće u uskom manevarskom prostoru i ne može da kvalitetno sprovede izborni proces do kraja“, ocenio je Klačar.
On je rekao da pravila RIK o važnosti listića nisu nova i u zakonu su od 2012. i biće prihvaćeni i listići koji nisu uobičajeno popunjeni, ako neizostavno može da se utvrdi za koga je glas.
„Međutim, najsigurnije, najbolje, najefikasnije i najklakše rešenje, po zakonu, jeste da se zaokruži redni broj. Ili ime kandidata ili predlagač, i to ni na koji način neće dovesti listić u pitanje“, objasnio je Klačar.
Za sva druga rešenja, koliko god formalno dozvoljena, upozorava da mogu da izazovu zabunu u biračkom odboru i da se na kraju glas ne prizna i ode u nevažeće listiće.
Na predsedničkim izborima u nedelju 2. aprila CeSID će imati 700 svojih posmatrača na 600 biračkih mesta. Prvi put će u izbornom danu predstavljati rezultate uživo na tri televizije, onako kako u realnom vremenu budu pristizali.