Kako rodna ravnopravnost pomaže razvoju Srbije

Vesti 31. mar 201710:02 > 10:09
N1

Ženska platforma za razvoj razvoj Srbije do 2020. godine okupila je veliki broj angažovanih žena na javnim poslovima iz različitih institucija, parlamenata, akademske zajednice, civilnog društva, privatnog sektora, sindikata i medija.

Aktivistkinja i direktorka Centra za podršku ženama Marija Srdić objasnila je u Novom danu televizije N1 da je platforma deo procesa koji traje još od 2000. godine, kada su žene u Srbiji odlučile da moraju da budu aktivne u promeni društva kako bi država postala bolje mesto za život.

“Ponudili smo Platformu koja govori o tome kako se rodna ravnopravnost integriše u sve oblasti života. Kako žene Srbije vide sebe u kontekstu razvoja i kako se Srbija, koristeći ženske resurse, može razvijati”, rekla je Marija Srdić, podsetivši da su žene u Srbiji u većini oblasti u lošijem položaju od muškaraca, da rade u teškim uslovima, i da su izložene raznim oblicima diskriminacije i nasilja.

Gošća Novog dana je upozorila da uprkos naporima, između 30 i 40 žena biva ubijeno od strane partnera, bivšeg partnera ili nekog drugog muškog člana porodice.

Marija Srdić ističe da žene ne bi smele da se odreknu nijedne tekovine za koju su se feministkinje izborile u borbi koja traje već duže od 100 godina. “Nas dve razgovaramo i mogu da nas čuju i vide samo zato što su neke hrabre žene izborile svoje bitke (…) Ne smemo da pristanemo na manje od onoga što smo imali juče. Mnogo je prepreka pred nama, ali i ovakve inicijative koje su široke, doprinose tome da se takav koncept širi”, objasnila je ona.

Ističe da među potpisnicima platforme ima i muškaraca, te da se “ne može tapšati jednom rukom”, jer nema napretka bez partnerstva sa muškim delom društva.

Marija Srdić je podsetila i da Ženska platforma utiče u izradu novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, te da promptno reaguju na različite oblike diskriminacije, ponižavanja i zloupotrebe žena u javnom prostoru.

“Mi smo često licemerni, na jednoj strani su reči, na drugoj su dela. Vi možete na naslovnu stranu da stavite sjajne kampanje ženskih organizacija, ali onda ćete zatrpati na drugoj, trećoj i petoj strani, diskriminišućim slikama, i užasnim izveštajima u kojima će žena žrtva nasilja biti izložena novoj vrsti nasilja. Jedno govorimo, drugo radimo. Kada to budemo promenili, kada izjednačimo reči i dela, u društvu će biti bolje”, poručila je ona.

Gošća Novog dana je istakla i da žene u Srbiji mogu da se solidarišu sa ljudima iz LGBT pokreta, i svima onima koji su na margini i koji zbog svog identiteta trpe posledice.

Istakla je i da govoriti o feminizmu u negativnom kontekstu 2017. godine, potpuno “aut”. Podseća da je kanadski premijer Džastin Trudo, na pitanje otkud toliko žena u njegovoj vladi, rekao: “Pa, 21. vek je”.

“Žene u Srbiji su jednako obrazovane, u većem broju imaju završene fakultete, mogu da budu pilotkinje, komandatkinje, pokazuju da su ravnopravne kao muškarci. Zar to nije nešto čemu bi trebalo da se radujemo”, upitala je Marija Srdić.