Pobeda Aleksandra Vučića na predsedničkim izborima u prvom krugu, koja može da izgleda kao demonstracija demokratije, i koju su kao takvu pozdravili evropski zvaničnici, mogla bi zapravo da bude uvod u novo demokratsko nazadovanje Srbije, piše francuski analitičar Loik Tregures.
To bi sledilo trend koji je zajednički za ceo region Balkana, dodaje Tregures (Loic Tregoures) u članku naslovljenom „Predsednički izbori u Srbiji: demokratija kao varka“, objavljenom na vebsajtu francuskog instituta za međunarodne odnose (Institut de Relations Internationales et Strategiques).
Kako navodi Tregures, koji je stručnjak za Balkan, glavno pitanje na izborima nije bio toliko njihov rezultat, sem možda da li će Vučić odneti pobedu u prvom ili drugom krugu, već da se do apsurda dovede evropska strategija na Balkanu.
„Ta strategija je upravo odsustvo strategije, maskirane praznim sloganima kao što su ‘Better together’ i samitima bez sadržaja, kao što jer bio onaj u Sarajevu prošlog meseca. Evropska vizija regiona može tako da se rezimira jednom rečju – stabilnost“, piše on.
Ta potraga za „stabilitokratijom“, izrazom navedenim u poslednjem izveštaju analitičke grupe „Balkans in Europe Policy Advisory Group“, traje godinama na uštrb demokratizacije regiona, navodi on.
Autor podseća da većina zemalja u regionu ili jesu ili će biti kandidati za članstvo u EU i prema tome imaju neke obaveze koje treba da poštuju. Ipak, već gotovo deceniju autoritarne tendencije se ponovo razvijaju svugde, uključući i Hrvatsku, navodi se u tekstu. „Tako da sada treba priznati da te (autoritarne) tendencije ne napreduju uprkos procesu evropske integracije, nego zahvaljujući njemu“, piše autor.
Kako piše autor, stav EU bi mogao da se opravda realizmom kada se traga za stabilnošću iznad svega u ovim uzburkanim vremenima, ali bi taj argument mogao da važi za neke treće zemlje a ne i za kandidate za članstvo u EU.
„Zapravo ta kapitulacija evropskih vrednosti nije donela željene rezultate čak ni po pitanju stabilnosti“, navodi on i pita ko može da navede i jednu zemlju balkanskog regiona koja je stabilna.
„Da li je Kosovo stabilno ili Crna Gora, ili Bosna ili Makedonija. Ako želimo da parafraziramo Čerčila, možemo reći da su Evropljani izabrali stabilnost ispred demokratije na Balkanu ali na kraju nisu dobili ni jedno ni drugo“, navodi se u članku.
„Paradoks je tu, kroz izbore koji su formalno demokratski Srbija će nastaviti svoj put. Iako se udaljava od elementarne demokratske i liberalne prakse, ona nastavlja da dobija čestitke od evropskih vlasti“, navodi autor.
Slepa tačka u evropskom stavu leži u tome da na hiljade obrazovanih i liberalnih mladih ljudi napušta Balkan svake godine i tako dozvoljavaju nepotističkoj politici i autoritarnoj praksi da se ukorene zbog nedostatka alternative. Kako region može da usvoji liberalnu praksu u skladu sa evropskim vrednostima ako svi oni koji to zastupaju odu, a oni koji su ostali osećaju se izdanima, navodi on.
