
Proganjanje je prvi put Zakonom definisano kao krivično delo, a polno uznemiravanje biće novčano, ali i zatvorski kažnjavano. Sve to stupa na snagu 1. juna, zajedno sa novim zakonom o sprečavanju nasilja u porodici.
Pravnici pozdravljaju donošenje zakona, ali sumnjaju u njegovu primenu, odnosno, postavljaju pitanje kriterijuma na osnovu kojih će se definisati kada je pređena granica dozvoljenog.
Samo kompliment ili materijal za krivičnu prijavu? Komplimenti su i dalje dobrodošli, ali ako to neko doživi kao uvredu, može zbog toga da pozove nadležne. Naime, prema dopunjenom članu 182a Krivičnog zakonika, koji stupa na snagu 1. juna, za svako ponašanje kojim se vređa polno dostojanstvo sledi novčana ili zatvorska kazna i do šest meseci. Da li će ćaskanje završiti u sudnici određuje prvo policijac, a zatim tužilac. U Sindikatu pravosuđa pozdravljaju zakon, ali ne znaju da li će on i zaista moći da se sprovede.
"Zakon kao zakon treba da postoji, ali zakon ukoliko nema pravih ljudi koji će to da sprovedu ne znači ništa, on je samo jedna zabluda građana, eto mi smo stvorili, napravili zakon, usvojili smo zakon, to je za građane, to je za EU, za poglavlje 23, a to što može da bude mrtvo slovo na papiru, jer mi nemamo problem u Srbiji sa zakonima, kao zakonima upravo je problem sa njihovim primenama", kaže Slađanka Milošević iz Sindikata pravosuđa.
I tu nije kraj izazovima primene krivičnog zakonika, jer se prvi put proganjanje zakonom definiše kao krivično delo. U Komitetu pravnika za ljudska prava kažu da je to bilo krajnje potrebno
"Jer smo imali čitav niz slučajeva u kojima su žene prijvljivale proganjanje, što preko društvenih mreža, što fizičko proganjanje od strane muškaraca, na koje prosto nije moglo da se reaguje, jer to do sada nije smatrano krivičnim delom", navodi Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava.
Međutim, za deo pravnika nejasni su kriterijumi na osnovu kojih se donosi procena nečijeg ponašanja.
"Pravo da vam kažem, mislim da to nije razrađeno, jer mi to do sada nismo ni imali. Stvarno ne znam šta će u praksi da bude", kaže Slađanka Milošević.
A praksa, odnosno izveštaj Državnog veća tužilaštva pokazuje da je za primenu novih zakona potrebno još 700 novih službenika, posebno onog o nasilju u porodici, a i dalje je na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Istovremeno, novi zakoni mogu doneti novi talas slučajeva, a samo u beogradskim tužilaštvima, od postojećih, 70 odsto još stoji u fiokama.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare